Bjelovarsko-križevačka biskupija zaživjela prije 12 godina, danas slavi rođendan

BJELOVAR – Bjelovarsko-križevačka biskupija hrvatska je biskupija sa sjedištem u Bjelovaru koju je utemeljio papa Benedikt XVI. 5. prosinca 2009. godine. Prvim biskupom Bjelovarsko-križevačke biskupije imenovan je mons. dr. Vjekoslav Huzjak. Datum kada je biskupija zaživjela je 20. ožujka 2010. što znači da se upravo danas obilježava 12 godina postojanja Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Prema povijesnom pregledu Bjelovarsko-križevačke biskupije, stvaranjem samostalne države Hrvatske i vraćanjem slobode i demokracije, Bjelovar je ponovno slobodan grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije, a također je važno spomenuti da su u Bjelovaru gotovo 40 godina djelovali redovnici pijaristi. Red je osnovao sv. Josip Kalasancijski (1556. – 1648.), a potvrdio papa Grgur XV. 1622. godine, baš kao školski red. Njima je Marija Terezija najprije dodijelila 1755. Godine dotadašnje sjedište sjedinjenog biskupa u Marči kod Ivanića s okolnim posjedom, dok se nisu 16. listopada 1761. preselili u Bjelovar, gdje su vodili duhovnu skrb za vojsku, vojnu glazbu, od 1772. Godine bjelovarsku župu, te školstvo. I njih je dokinuo car Josip II., pa je župa u Bjelovaru od 1790. godine bila povjerena biskupijskim svećenicima. Tako je, nažalost, Kalnički arhiđakonat ostao bez samostana i redovnika dulje razdoblje, sve do osnutka franjevačkog samostana u Bjelovaru 1935. godine.

Prvu donaciju za taj samostan, od 100.000 kruna, dao je sveučilišni profesor i kanonik dr. Rudolf Wimer (* Bjelovar, 1863. – † Zagreb, 1933.), rođeni Bjelovarčanin, čiji je brat Josip umro mlad, kao upravitelj župe u Rovišću, a sve, zapravo, potječe još od njihova ujaka, revna svećenika Blaža Švindermana (* Bjelovar, 1842. – † Zagreb, 1915.), sposobnog suradnika nadbiskupa i kardinala Josipa Mihalovića (1870. – 1891.), koji je gotovo dva desetljeća bio “duša i dobri duh” mnogih aktivnosti Crkve zagrebačke. On je kasnije bio veliki prepozit Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, naslovni biskup skradinski, prior vranski, naslovni opat Sv. Andrije de Bistrica, papin komornik, vitez Reda željezne krune drugog razreda, član velikaške kuće u Pešti itd.

Na glavnom trgu u Bjelovaru, katedrala je dosadašnja župnacrkva sv. Terezije Avilske, a konkatedrala je dosadašnja crkva sv. Križa u Križevcima.Zaštitnik biskupije je sv. Marko Križevčanin. Biskupijsko svetište Majke Božje nalazi se u Novoj Rači.

Katedrala u Bjelovaru trenutačno se obnavlja.

Na poziv vojne uprave u Bjelovaru 16. listopada 1761. došli su redovnici pijaristi, braća Hubert i Ignacije Diviš. Kao redovnici koji se bave školstvom, otvorili su već 5. studenoga 1761. školu za djecu vojnih časnika, a od 1763. njihovu školu pohađala su i građanska djeca. Uza školstvo i službu kapelnika vojne glazbe, započeli su od 1761. i vjersku djelatnost u kapelici, koja je pripadala župi sv. Marije Magdalene u Kapeli. Imali su privremeni smještaj za svoju školu i stanovanje. Odredbom kraljice Marije Terezije, konačno je 10. Travnja 1765. počelo kopanje temelja za crkvu u Bjelovaru, a 12. svibnja 1765. blagoslovljen je temeljni kamen. Na svečan način 1770. godine na tornju je postavljen križ. Gradnja crkve dovršena je 1771. godine, što označuje i kronogram na zapadnom pročelju.

Grb i geslo mons. Vjekoslava Huzjaka izražavaju s jedne strane kršćanski univerzalizam i spasenjsku stvarnost koju nam je Bog darovao u svojemu Sinu Isusu Kristu, dok s druge strane označavaju ukorijenjenost Crkve u konkretnu povijesnu stvarnost u kojoj ljudi žive i ostvaruju Božji plan s njima. Štit grba podijeljen je u dva dijela, crveni i bijeli. Na crvenom dijelu ističe se drevni znak Krista: stilizirana grčka slova hi i ro, kao početna slova imena Xριστός – Krist.

Iako su pandemija i potres svima “uzdrmali” temelje, Bjelovarsko-križevačka biskupija čvrsto stoji na nogama, sada već 12 godina. Nakon obnove, temelji u kojima se slavi Božja riječ samo će biti još čvršći.