Mogli bismo spasiti do 1500 ljudi godišnje, samo kad bi obavili besplatno testiranje

Najslabiji odaziv na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva je u priobalnim županijama, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u povodu obilježavanja mjeseca svjesnosti o toj vrsti raka od koje godišnje umre oko 2200 hrvatskih građana.

“U priobalnim županijama, osim Zadarske, čini se da niska procijepljenost nije jedini problem zdravstvene prosvjećenosti stanovništva, jer je u tim županijama odaziv i udio testiranih na rak crijeva niži od većeg dijela Hrvatske”, izvijestili su iz HZJZ.

Upravo u tim dijelovima Hrvatske, kako su naveli, bit će potrebno uložiti napore u edukaciju stanovništva, ali i povratak povjerenja u zdravstveni sustav te preporučene postupke prevencije.

Kada je riječ o raku debelog crijeva, iz HZJZ-a su naglasili značaj destigmatizacije koja uklanja dijelom nesklonost uzorkovanju stolice, zaziranje od kolonoskopskog pregleda, te sram oboljelih zbog stome.

Službeni podaci pokazuju da od raka debelog i završnog crijeva (kolorektuma) u Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3500 osoba, a oko 2200 ih umire, što je stabilan trend u posljednjih nekoliko godina. Prema posljednjim podacima hrvatskog Registra za rak, u 2019. rak debelog crijeva otkriven je u 3660 osoba.

Pridržavanjem preporuka i pregledom stolice između 1000 i 1500 spašenih

To sijelo raka drugo je po pojavnosti i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina. No, smrtnost bi se smanjila kada bi se svi građani pridržavali preporuka i koristili priliku za pregled stolice na golim okom nevidljivu krv u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji traje od 2008. godine.

Time bismo svake godine spasili između 1000 i 1500 osoba, kažu u HZJZ-u.

Neposredan cilj Nacionalnog programa je otkrivanje bolesti u asimptomatskih, naoko zdravih osoba oba spola, ali i predstadija raka-polipa. Dugoročni cilj je smanjenje pobola i smrtnost od tog sijela raka, poboljšanje kvalitete života oboljelih, te time unaprjeđenje zdravlja stanovništva. Organizirani program probira uključuje pozivanje na pregled, praćenje pokazatelja provedbe i učinka, te unaprjeđenje i osiguranje kvalitete obavljenih pregleda prema postavljenim standardima.

Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa u skladu je s preporukama Europske komisije.

Iz HZJZ-a su napomenuli da su potresi i pandemija covida otežali provedbu nacionalnog programa u posljednje dvije godine. Tako je pozivanje u program prekinuto početkom ožujka 2020., a testovi su se slali samo onima koji su do tada to zatražili. Najveći dio već naručenih kolonoskopija bio je odgođen, a nove se nisu mogle dogovarati. Od nekih su građani sami odustajali zbog straha od zaraze koronavirusom.

S početkom pandemije zabilježen je smanjeni broj ukupnih redovitih kolonoskopija jer su se gotovo tri mjeseca radile samo hitne i prioritetne. Dodatan veliki problem i opterećenje zagrebačkih bolnica nastao je i zbog nemogućnost nastavka rada bolnice u Sisku nakon potresa. (Hina)