Fra David: ‘Odricanje u korizmi ne temelji se na stvarima kojima ćemo se opet vratiti’

Blagdan je Pepelnice ili Čiste srijede kojom počinje korizma, vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, kao poseban oblik pokorničke priprave vjernika za proslavu Kristova vazmenoga otajstva – Uskrsa.

Pepelnica svojom simbolikom poziva vjernike na dublje promišljanje i promjenu srca. Naziv joj potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom napravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju”.

Ponegdje se mogu čuti i riječi iz ranijih obrednika: “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti !”

– Ulazimo u korizmu koja je vrijeme priprave za samo slavlje Uskrsa, vrijeme intenzivnijeg čitanja Božje riječi, obraćenja, a onda možda i što češće posezanje za kršćanskom pokorom – postom, molitvom i činjenjem dobrih djela. Samo odricanje u korizmi zapravo se ne temelji na odricanju onih stvari kojima ćemo se kasnije opet vratiti poput hrane, cigareta, alkohola i sličnog. Već bi to trebalo biti odricanje onog lošeg što činimo svojim djelima. U korizmi bi se tako više trebalo odricati loših riječi, psovki, svađa, laganja. Trebalo bi više posezati upravo za suprotnim odnosno dobrim djelima kako bi znali oprostiti, uputiti dobru riječ i da se jednostavno na taj način pripremimo i obratimo kako bismo što bolje mogli dočekati samo slavlje Uskrsa – rekao je fra David Sedlar iz župe svetog Antuna Padovanskog.

Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice. Posipanjem pepela na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost da sudjeluje svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti, u Kristovoj žrtvi.

– Obraćenje koje potiče korizma je obraćenje da svoj život promijenimo iz temelja. Dakle, to nije ono čemu ćemo se opet vratiti i nakon korizme, trebalo bi se mijenjati i obraćati iznova svaki dan pokušavajući loša djela zamijeniti dobrima – dodaje.

Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju””, dok formula “Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti” podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se čovjek u punoj poniznosti podloži Bogu, svome Stvoritelju.

Pepelnica je uvijek u srijedu, a budući da poziva na unutrašnje čišćenje naziva se i Čistom srijedom. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.

Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim okolnostima, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze, teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim dijelom pokore.

Korizma poziva na mijenjanje i na nastojanje za dobro.

Čista srijeda je dan koji svojom simbolikom poziva ljude da sve više i više postaju Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati vlastito ponašanje, i to posebno kroz dva vida; Zauzetim nastojanjem u odbacivanju svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom, te u nastojanju u određivanju za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.

Pokornička priprava za Uskrs početkom 3. stoljeća trajala je od jednog ili dva tjedna, da bi već u sljedećem stoljeću trajala četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv – korizma.

Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a završavala na Veliki četvrtak. Od 6. stoljeća korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.

Papa Franjo pozvao je vjernike da molitvu i post na ovu Pepelnicu posvete miru u Ukrajini.