Zašto Nikola Tesla i kuna ne smiju biti na kovanici hrvatskog eura?

Kakav skandal s idejnim rješenjem za euro iz Hrvatske. Digla se na noge sva medijska zajednica ujedinjena u rušenju postojećeg sustava. A u čemu je zapravo problem? Hrvatska narodna banka raspisala je natječaj za buduće eure koje će kao kovanice kružiti eurozonom. 

Javnosti je u petak predstavljen najuspješniji dizajn nacionalne strane za kovanice eura i centa. Kako je tada rečeno, na kovanici od jednog eura nalazit će se motiv kune, uz motiv će biti riječ Hrvatska i godina uvođenja eura 2023., a autor najboljeg dizajna te kovanice je magistar primijenjene umjetnosti Stjepan Pranjković.

I sve bi bilo OK da se nisu pojavile sumnje u autorstvo nagrađenog rješenja. Naime, HNB je učinio sve da se na natječaj jave osobe/autori koji jamče da je njihov rad takav da su sva autorska prava vezana uz autora. Međutim, mediji su otkrili problem jer kuna na kovanici previše podsjeća na kunu sa slike s Interneta.

Realno, svi se slažu da je odabrano rješenje dobro, ali spore oko načina odabira, odnosno, oko autorskih prava na prihvaćeno rješenje.

HNB je priopćio: “Savjet Hrvatske narodne banke donio je, na prijedlog Komisije za novac, Odluku o konačnom odabiru najuspješnijeg dizajna nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu eura i centa.

Autor najuspješnijeg dizajna za motiv “Geografska karta Republike Hrvatske sa šahovnicom u pozadini” za naličje eurokovanice od 2 eura jest Ivan Šivak, mag. art. animiranog filma i novih medija. Autor najuspješnijeg dizajna za motiv “Životinja kuna” za naličje kovanice od 1 eura jest Stjepan Pranjković, magistar primijenjenih umjetnosti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Ivan Domagoj Račić, redovni student treće godine smjera aeronautike Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, autor je najuspješnijeg dizajna za motiv “Nikola Tesla” za naličje kovanica od 50, 20 i 10 centa, a autorica je najuspješnijeg dizajna za motiv “Glagoljica” za naličje od 5, 2 i 1 centa Maja Škripelj, magistra inženjerka arhitekture i urbanizma Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Autori prvorangiranih rješenja nagrađeni su sa 70.000 kuna, drugorangirani autori primili su nagradu od 35.000 kuna, a trećerangirani 20.000 kuna.”

Također, dodali su da je “Hrvatska narodna banka zaprimila 28. siječnja 2022. obavijest Vijeća Europske unije o odobravanju dostavljenih prijedloga dizajna naličja eurokovanica. Nakon zaprimljene obavijesti Vijeća EU-a Komisija za novac jednoglasno je odredila izbor konačnog ranga triju najuspješnijih prijedloga dizajna nacionalne strane RH na optjecajnom kovanom novcu eura i centa za svaki zadani motiv iz Natječaja. Na prijedlog Komisije za novac Savjet HNB-a donio je Odluku o konačnom odabiru najuspješnijeg dizajna.”

Gdje je to pogreška? Svatko tko se natjecao morao je priložiti izjavu kako je on vlasnik autorskih prava likovnih rješenja koje je ponudio. Autor rješenja Nikole Tesle svakako nije i autor njegove fotografije, ali kad se radi o životinji koje se zove kuna, taj se izvor traži. Ako problem i postoji sa slikom kune, lako ga je riješiti, autor rješenja, ako ga je uzeo od njega, može mu platiti autorsko pravo na fotografiju.

Nevjerojatna je količina energije pojedinih kolega koji žele problematizirati je li rep kune više ili niže od originala u škotskoj izvedbi, također, zašto se vide samo tri noge, a ne i četvrta te zašto ima previše detalja na grani na kojoj se kreće.

Kakav debilizam u nastojanju kompromitiranja najšireg demokratskog procesa izbora najboljih rješenja za buduće kovanice eura sa znakom Hrvatske. Svatko se mogao javiti na natječaj, odabrana rješenja naišla su na nedvojbenu potporu osim lika Nikole Tesle kojeg svojataju Srbi. Sad znači “ratujemo” sa Srbima i Škotima, zbog Tesle i kune.