Hoće li poljoprivrednici uspjeti pronaći zajednički jezik za potrebne skladišne kapacitete?

BJELOVAR – Rak rana domaćeg agrara je nedostatak skladišnih kapaciteta. Ministarstvo poljoprivrede stoga planira diljem Hrvatske izgraditi hladnjače, odnosno logističko-distributivno centre za voće i povrće. Jedan takav bi trebao biti izgrađen i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji o čemu se razgovaralo na današnjem sastanku poljoprivrednika s predstavnicima Županije, Javne ustanove Razvojne agencija BBŽ i Ministarstva poljoprivrede. Plan je izgraditi ga dijelom i novcem iz vanjskih izvora financiranja.

-Još nije raspisan natječaj, ali će vjerojatno biti 70 posto EU sufinanciranje, a 30 posto vlastita sredstva s tim da u to zajedno idu proizvođačka organizacija i Županija – navodi zamjenica župana Marija Jungić.

Za gradnju logističko-distributivnog centra za voće i povrće dio odgovornosti na sebe naime moraju preuzeti sami proizvođači koji se moraju udružiti u proizvođačku organizaciju i potom osnovati tvrtku koja će upravljati distributivnim centrom dok je Županija obvezni partner. O interesu uzgajivača voća i povrća ovisi i kapacitet budućeg logističko-distributivnog centra za voće i povrće.

-Ključno je osnivanje proizvođačke organizacije da bismo uopće mogli vidjeti koje su njihove želje i da vidimo što oni proizvode i u kojim količinama i na osnovu toga ćemo raditi idejno rješenje i slagati glavni projekt. Oni će biti okosnica toga koliki će biti kapaciteti i koliko će to koštati – objašnjava županijski pročelnik za poljoprivredu Zlatko Pavičić.

No, želje i potrebe se moraju uokviriti u propisane količine, a to je od tri tisuće do 12 tisuća tona.

-Nama se dogodio jedan novi trenutak jer su nam prišli proizvođači krumpira jer i oni imaju određene količine za skladištenje od 5 do 7 tisuća tona, a kada uzmemo u obzir samo jabuku bilo bi dovoljno 2 do 3 tisuće tona – kaže Pavičić.

Koliki je stvaran interes bjelovarsko-bilogorskih poljoprivrednika trebalo bi se znati sljedećeg tjedna. Za osnivanje proizvođačke organizacije je nužno okupiti najmanje sedam poljoprivrednika koji moraju najmanje 75 posto svojih proizvoda plasirati isključivo kroz organizaciju. Dakle, htjeli-ne htjeli morat će raditi zajedno i ne vući svatko na svoju stranu. Poljoprivrednici sa sastanka vjeruju da to neće biti problem i da će ih se udružiti dvadesetak. Jedan od zainteresiranih je i Marijo Puškarić koji uzgaja industrijski krumpir, cikoriju, crveni luk i češnjak, a iako ima i vlastite skladišne kapacitete i riješeno pitanje plasmana, vidi prednosti udruživanja.

-Ja vjerujem u sustav. Stvari trebaju biti posložene u proizvodnji i netko treba zatomiti svoj ego jer je zajednički nastup na tržištu dugoročno održiviji. U konačnici, 52 posto voća i povrća u EU se plasira putem proizvođačkih organizacija, a u Hrvatskoj danas postoji samo 17 proizvođačkih organizacija. Udruživanje je neminovnost i ja osobno koliko god sam velik proizvođač, svjestan sam koliko sam u europskim razmjerima malen. Za to sam da se udružimo i napravimo novi iskorak u hrvatskoj poljoprivredi – ističe Puškarić.

Početnog interesa ima, ali tek treba definirati kapacitete, ali i mjesto budućeg logističko-distributivnog centra. U igri su dvije lokacije, ali o kojim je lokacijama riječ iz županije još ne žele otkriti. No, oko toga ne treba cjepidlačiti, smatra predsjednik Udruge voćara i povrćara Dar Bilogore Nenad Horvat.

-Nama je nevažno hoćemo li svoju robu voziti 5 ili 25 kilometara u bilo kojem smjeru, a ne bi ni bilo poželjno da kamioni ulaze u sam grad. Lokacija je nebitna, najvažnije je da se mi udružimo, a ostalo je briga drugih – ističe Horvat.

Otvaranjem logističko-distributivnog centra sami proizvođači će u svojim rukama držati konce skladištenja i prodaje, ali to je odgovornost koju moraju sami preuzeti.