Lokalnim šefovima samo dva mjeseca da uzmu 160 milijuna za projektnu dokumentaciju

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije objavilo je zadnjeg dana prošle godine poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za pripremu projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije.

Iza birokratskog naziva poziva i uputa korisnicima, krije se dodjela 160 milijuna kuna jedinicama lokalne samouprave (općinama, gradovima, županijama) i javne ustanove čiji su (su)osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima čiji su (su)osnivači jedinice lokalne samouprave. 40 milijuna rezervirano je za projekt Sjever (u kojem je i BBŽ), 20 milijuna za potresom pogođenu Sisačko-moslavačku županiju, a ostalih 100 milijuna kuna svima ostalima.

Može se dobiti 90 posto stvarnog troška, a on ne smije biti manji od 400 tisuća kuna niti veći od 2,5 milijuna. Ono što je posebno zanimljivo, primjerice za Grad Bjelovar koji je daleko odmakao s toplicama, razdoblje prihvatljivosti izdataka može započeti najranije 1. ožujka 2020. i može trajati najduže do 30. lipnja 2025. Godine. Dakle, priznaju se i već nastali troškovi za pripremu projektno-tehničke dokumentacije.

Još je jedan važan preduvjet: projekti za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija moraju se odnositi na područje politike digitalne transformacije ili zelene tranzicije. Što to u prijevodu znači?

Financiranje “digitalne transformacije” podrazumijeva: IKT rješenja, digitalizacija, e-usluge, aplikacije za javne usluge i/ili poslovanje javnopravnih tijela; IKT infrastruktura za javne usluge: opsežni računalni resursi/oprema, podatkovni centri, senzori i ostala bežična oprema; digitalizacija u području zdravstvene skrbi; usluge i aplikacije e-zdravlja (uključujući e-skrb, Internet stvari za tjelesnu aktivnost i život potpomognut okolinom); digitalizacija ustanova za obrazovanje i osposobljavanje i/ili razvoj digitalnih vještina i sadržaja u tim ustanovama;  digitalizacija gradskog prometa; pametni gradovi – korištenje digitalnih i komunikacijskih tehnologija kako bi se što bolje zadovoljile potrebe građana i unaprijedila učinkovitost gradskih usluga; pametna sela – transformacija ruralnih područja korištenjem digitalnih i komunikacijskih tehnologija.

Kad Europa kaže “zeleno”, onda misli na: izgradnja novih energetski učinkovitih zgrada: za predškolsko obrazovanje i skrb djece, osnovno, sekundarno i tercijarno obrazovanje te strukovno obrazovanje, stambena infrastruktura, zdravstvena infrastruktura, ostala socijalna infrastruktura koja doprinosi uključivanju u zajednicu; obnova radi povećanja energetske učinkovitosti; mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje i upravljanje rizicima povezanima s klimom: požari, poplave, klizišta, oluje, suše, ostalo (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i ekosustavne pristupe); sprečavanje rizika i upravljanje ne klimatskim prirodnim rizicima (npr. potresima); unaprjeđenje kakvoće zraka; zaštita, obnova i održivo korištenje područja mreže Natura 2000; zaštita prirode i biološke raznolikosti, očuvanje i obnova ekosustava i povezana zelena infrastruktura; zaštita, razvoj i promicanje prirodne baštine izvan područja mreže Natura 2000; zelena infrastruktura u urbanim područjima; biciklistička infrastruktura; sanacija industrijskih lokacija.

Natječaj nije otvoren dugo. Lokalne samouprave imaju samo dva mjeseca za prijavu i nakon toga – zbogom prigodi. Općine, gradovi, županija, sad ili nikad, kako je rekao župan Marko Marušić. Ovo je prigoda generacije, a o konkretnim projektima čitajte drugi tjedan.