ODBROJAVANJE Ovogodišnji novitet radionica kako razlikovati pravi med od patvorenog

Pred nama su dva dana najslađeg sajmovanja u Hrvatskoj, ali i ovom dijelu Europe. Naime, sutra i prekosutra, 08. i 09. veljače u Gudovcu se održava 16. Međunarodni pčelarski sajam i 7. Izložba vina i vinogradarske opreme. Osim prilike za nabavku najkvalitetnijeg meda i mednih prerađevina, vina, opreme za pčelarstvo i vinogradarstvo, te brojnih domaćih proizvoda, prilika je to za edukacije o najnovijim tehnologijama i dostignućima u spomenutim poljoprivrednim granama. O aktualnostima koje će nas dočekati na ovogodišnjem Pčelarskom sajmu, zahvaljujući kojem se Bjelovar spominje u brojnim zemljama diljem Europe i svijeta, razgovarali smo s Davorinom Posavcem, direktorom Bjelovarskog sajma.

 

Sutra je svečano otvorenje 16. po redu Međunarodnog pčelarskog sajma i 7. Izložbe vina i vinogradarske opreme. Je li sve spremno za otvorenje?

-Držimo se plana i tempa rada kojeg smo si zacrtali. Sve ide po planu – priprema svečane dvorane za otvorenje sajma, prostora za edukativne radionice, štandovi su postavljeni, sve je poznato tako da smo pri samome kraju za sutrašnje otvorenje.

Koliko će ove godine biti izlagača na sajmu, povećava li se taj broj iz godine u godinu?

-Imamo 177 prijavljenih izlagača, odnosno 52 vinara i 125 pčelara. Međutim, ta brojka nije konačna jer imamo i znatan broj grupnih izlagača. Stoga je brojka stvarnih izlagača znatno veća.

Pčelarski sajam manji je od Proljetnog i Jesenskog sajma, a njegovo je trajanje kraće za jedan dan. Znači li to da je važnost Pčelarskog sajma manja od ova dva spomenuta događanja?

-Pčelarski sajam uistinu je manji od Proljetnog i Jesenskog koji su daleko opsežniji zbog mehanizacije i svega ostalog, ali po značaju to se nikako ne može reći. Pažnja koju naši partneri – Hrvatski pčelarski savez i Pčelarski savez Bjelovarsko – bilogorske županije polažu pri organizaciji ovog događanja uistinu je značajna. Pčelari s nestrpljenjem svake godine čekaju sajam koji je usko specijaliziran što se tiče pčelarstva, a sama brojka posjetitelja kojih obično bude između 10 i 15 tisuća dovoljno govori koliko je manifestacija popularna i iznadprosječno dobro posjećena. I to ne samo u našim okvirima, već i u međunarodnom miljeu. Tako velikog sajam u našoj blizinu nema.

Kakva je suradnja Bjelovarskog sajma s ostala dva organizatora, Hrvatskim pčelarskim savezom i Pčelarskim savezom Bjelovarsko – bilogorske županije, ali i ostalim sudionicima pri organizaciji ovako velike i opsežne manifestacije?

Suradnja je uistinu dobra i kvalitetna i to ne samo kada organiziramo sajam, Naime, mi tokom cijele godine imamo niz radionica, sastanaka i kontakata. Prije 10-ak dana smo imali zajednički radni sastanak na kojem smo inicirali da pčelari putem softvera, jedne nove aplikacije dobiju konkretnu pomoć u unapređenju pčelarskih aktivnosti. Aplikacija bi ujedno bila od koristi i Ministarstvu poljoprivrede, ali i drugim korisnicima, primjerice Hrvatskim šumama. Definirali bi se pčelinjaci, površina na kojoj se nalaze i slično. Dokaz je to cjelogodišnje suradnje s pčelarima jer želimo postići da se oni razvijaju, ali i da mi svake godine imamo sve bolji Pčelarski sajam.

Kada se vratite koju godinu unazad, vidi li se pomak u kvaliteti i širenju ove manifestacije? Prepoznaju li vaš posao izlagači, ali i posjetitelji?

Mislim da smo puno napravili. Najnovije ulaganje odnosi se na grijane hale. Naime, kada sam preuzeo vođenje Bjelovarskog sajma, nijedna hala nije bila grijana. To je bio veliki problem, a da nismo ušli u tu investiciju i nužno se modernizirali, zasigurno bi organizaciju Pčelarskog sajma preuzele neke druge konkurentske tvrtke. Zahvaljujući našem dobrom poslovanju, mi smo Paviljon 2 i 8 modernizirali i omogućili da i u zimskom periodu održavamo manifestaciju na visokom nivou. Ta je investicija podignula ljestvicu kvalitete i omogućila da se pčelarski sajam održava na jednom mjestu. Spomenuo bih kako smo uredili i restoran u Paviljonu 9, opremili ga novom ugostiteljskom opremom i omogućili našim gostima da se ugodno osjećaju u našem prostoru.

Vjerujem kako posjećujete slične manifestacije u Hrvatskoj, ali i zemljama u okruženju. Postoji li nešto što Gudovački Pčelarski sajam izdvaja od ostalih sličnih manifestacija? Čemu pridajete posebnu pozornost?

Svakako bih istaknuo edukativni dio koji je jako značajan. Mi ćemo u dva dana imati ukupno 9 predavanja, a to je nešto što drugi sajmovi nemaju, a jako je važno. Iako je sajam prodajnog karaktera i doslovno vrvi od pčelarskih proizvoda i sve potrebne opreme, mi obavezno svake godine vodimo računa o edukaciji naših pčelara. Angažiramo pritom, vrsne predavače, znanstvenike i stručnjake. To je ono što dajemo našim pčelarima i vodimo računa da je naš sajam mjesto na kojem po prvi put mogu čuti najnovije vijesti, mjere, uvjete za europske natječaje. Pritom uvijek pazimo da se predavanja ne ponavljaju, već da budu aktualna i pomognu im oko najvećih nedoumica i eventualnih problema kod pčelarenja. Naši pčelari su jako aktivni, dobro organizirani, imaju stručnu literaturu, dobro su informirani i očekuju od nas da im uvijek ponudimo znanje ka koraku više u kvaliteti.

Najviše ima domaćih izlagača, no u Gudovac dolaze i pčelari i izlagači iz sve više stranih zemalja. Koje goste kao najzanimljivije biste izdvojili na ovogodišnjem Sajmu?

Ove godine nam dolazi jedan izlagač iz Južne Koreje. Definitivno dolazi iz najudaljenije zemlje. A ono što je još važno spomenuti da upravo zahvaljujući tim gostima, naš kraj doživljava i turistički uzlet. Jedan velik dio posjetitelja interesira se gdje mogu odsjesti, u kojim restoranima kušati domaću hranu i koje lokalitete je nužno u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji posjetiti. Te činjenice nikako ne treba zanemariti. Dodao bih i kako za vrijeme održavanja sva tri sajma doslovno nema slobodnog kreveta u bližoj bjelovarskoj okolici.

Mnoštvo je aktivnosti, radionica i predavanja koje nas očekuju u naredna dva dana, no biste li nešto izdvojili kao novitet, posebnost po kojem će ovogodišnji sajam biti drugačiji?

U suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom i našim županijskim Pčelarskim savezom imat ćemo degustaciju i usporedbu pravog i patvorenog meda. Svi posjetitelji imat će mogućnost probe ta dva meda, a stručnjaci će ih educirati na koji način najlakše razlikovati pravi od patvorenog meda. Ove godine takvu aktivnost organiziramo prvi put, a bit će organizirana na štandu Hrvatskog pčelarskog saveza.

Koliko 7. Izložba vina i vinogradarske opreme, kao dodatni segment, upotpunjuje Pčelarski sajam? Dolazi li, zahvaljujući tome, u Gudovac veći broj posjetitelja?

Taj sam dio uveo kada sam preuzeo vođenje sajma. Cilj mi je bio ponuditi dodatnu ponudu. Prostor je veliki, vinarski i vinogradarski dio ne remeti pčelarski sajam, izdvojen je u posebnom paviljonu. Prvotna ideja bila je da u promidžbi pomognemo našim domaćim vinarima koji su posao pokrenuli od nule. Ta se manifestacija sada pretvorila u dodatnu prepoznatljivost, a dolaze nam vinari od Iloka, Istre, a kupci jedva čekaju mogućnost da u ovim krajevima kupe vina koja nisu karakteristična za naš kraj.

Bjelovarski sajam održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede. Tko će ga ove godine svečano otvoriti?

Imamo potvrdu ministrice poljoprivrede Marije Vučković, a uz nju, svoj su dolazak potvrdili i brojni saborski zastupnici i politički dužnosnici. Pčelarski sajam svakako je prilika za promocijom hrvatskog pčelarstva općenito, a to su mnogi prepoznali.

Naposljetku, koju biste poruku poslali ljudima? Zašto nikako ne propustiti doći na ovogodišnji, 16. Međunarodni pčelarski sajam i 7. Izložbu vina i vinogradarske opreme?

Ovo je svakako prilika za novim učenjem, znanjem, edukacijom, pa ako i ne trebate med ili nešto od pčelarske opreme, velika je stvar što od stručnjaka možete naučiti kako razlikovati pravi med od patvorenog. Druženje, upoznavanje i degustacija raznih domaćih proizvoda dodatni su bonus, a novi grijani prostor i svi izlagači na jednom mjestu razlog su više zašto provesti vikend upravo u Gudovcu.