Hoće li krave zbog podrigivanja morati nositi maske?

U posljednje se vrijeme sve više govori o utjecaju poljoprivrede na okoliš, a kao jedan od većih zagađivača se navode krave koje odašilju okolišno štetan podriganac. Krave naime podriguju metan, staklenički plin koji doprinosi globalnom zagrijavanju. Američki poljoprivredni gigant Cargill je osmislio masku koja pokriva kravlje nosnice i metan pretvara u manje štetan CO2, a na taj će se način, tvrde, emisije metana prepoloviti. Mi smo provjerili što o maskama za krave kažu ovdašnji farmeri.

-Mislim da bi to možda bilo teško za izvesti pošto su krave životinje koje stalno jedu i piju, ne znam kako te maske izgledaju i hoće li krave spriječiti u tome. Ne znam o čemu se tu radi – čudi se Dejean Bačani iz Rumenjaka čije su krave pet puta proglašavane šampionkom Državne stočarske izložbe.

Maske za krave koje metan navodno pretvaraju u CO2 su još na dugačkom štapu jer ih tek treba isprobati u realnim uvjetima prije nego sljedeće ili 2023. godine krenu u prodaju. Gudovački farmer Mirko Katalenić na ideju krava pod maskama odmahuje rukom.

-Naši su se pobrinuli da kod nas krave ne bude, pa neće trebati ni maske. Tko će kod nas zagaditi zrak kada krava nema – smije se Katalenić.

No, ljuti Katalenića što se prstom krivnje od svega upire baš u krave.

-Sada su krave krive, industrija i ostalo nisu ništa krive, sada su krave krive! Onda bi ja već ‘krepo’ od metana kada sam svaki dan s njima – ljuti se farmer.

Statistika pokazuje da nisu baš samo krave krive za stakleničke plinove. Prema podacima Europske agencije za okoliš, poljoprivreda je odgovorna za 53 posto emisija metana, ali stoka je kriva za ukupno 14 posto emisije stakleničkih plinova koje uzrokuju ljudske aktivnosti. Jedan od načina smanjenja metana u stočarstvu je promjena ishrane, a jedna američka studija pokazuje da su tu najučinkovitije crvene alge koje emisije metana smanjuju za 82 posto. Poljoprivrednici su sami svjesni potrebe očuvanja okoliša u prvom redu jer na svojoj koži bolno osjećaju posljedice klimatskih promjena. No prije bilo kakvih mjera je potrebna edukacija stočara, ali i motivacija u slučaju da im se nove metode negativno odraze na proizvodnju, a onda i na prihoda, smatra Dejan Bačani.

-Farmere treba prvo educirati, a zašto ne i subvencionirati? Recimo da farme koje su prihvatljivije za okoliš dobivaju veće potpore po kravi jer će to utjecati na proizvodnju. Ako se ishranom nešto mijenja tada je vjerojatno i manja proizvodnja mlijeka i mesa – napominje Bačani.