Na najvećem turističkom projektu u povijesti Bjelovara već mjesecima radi nemala vojska stručnjaka

BJELOVAR – Hoće li pećnica u kuhinji bili plinska ili indukcijska, koliko ležaljki staviti kraj vanjskih bazena, koliku snage električne energije rezervirati, kako će izgledati zelenilo ispred kompleksa… To su samo neki od detalja završnog ‘glancanja’ projekta Termi Bjelovar na kojem ovih dana, posve mirno i opušteno, radi ekipa od 70-ak ljudi. Investitor, Grad Bjelovar, je u posljednjih otprilike pola godine održao ili sudjelovao u oko 50-ak sastanaka, što uživo, što online, kako bi od idejnog rješenja bjelovarskih toplica koje je javnosti prezentirano u ljeto prošle godine, nastao glavni projekt, temelj budućeg kompleksa u Velikom Korenovu. Samim projektantima je u tom zahtjevnom poslu ‘suflirao’ čitav niz stručnjaka, svaki zadužen za zaseban segment priče o najvećem turističkom projektu u povijesti Bjelovara – od konzultanata, preko profesora s Geotehničkog fakulteta i stručnjaka za energetiku i strojarstvo, sve do predstavnika Grada Bjelovara.

-U svakom trenutku u stalnom kontaktu bilo je nas oko 35, a cjelokupni tim brojio je i puno više ljudi kojima su nadređeni naknadno prenosili informacije i dodjeljivali zadatke dogovorene na sastancima. U kontaktu mailovima smo bili stalno, a sastanke smo održavali u pravilu svaka dva tjedna. U postupku izrade projekta pazili smo na svaki detalj, imajući na umu da buduće terme moraju biti dugoročno isplativa investicija – ispričao nam je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. On im se, kaže, nije previše miješao u posao.

-To su sve vrhunski stručnjaci u svojim profesijama. Znalo je među njima i zaiskriti oko pojedinih prijedloga, no svaki put bi se na kraju ipak postigao dogovor i došlo do zajedničkog rješenja. Ja u tim stručnim raspravama nisam puno govorio. Reagirao sam rijetko, primjerice kada se raspravljalo o garaži budućih Termi. Kad su mi rekli da bi taj segment mogao poskupiti projekt za 50 milijuna kuna, prelomio sam i odlučio da nećemo graditi garažu te kako će vanjsko parkiralište, barem za početak, biti sasvim dovoljno – otkriva Hrebak, priznajući kako je ovo najkompleksniji projekt kojem je svjedočio.

Iako na pripremi projekata ima više iskustva od Hrebaka, bivša bjelovarska pročelnica za gospodarstvo i glavna koordinatorica projekta ispred Grada Sonja Novak tvrdi isto – Terme Bjelovar su joj najveći izazov u karijeri i projekt u koji vjeruje.

-Mislim da je za sve koji su sudjelovali u ovoj priči to bio veliki izazov i to je jedan od razloga zbog kojeg su svi ti ljudi, sve odreda vrhunski stručnjaci, na njemu bili maksimalno angažirani. Od početka je vladala pozitivna, jako dobra atmosfera i sada, na kraju, moj je dojam ekvivalentan – kazala nam je Novak.

Ritam je, priznaje, bio žestok, no kad je riječ o tako složenim i zahtjevnim projektima, drugo i nije za očekivati, kaže naša sugovornica. Trebalo je dobro isplanirati brojne sadržaje unutar samog projekta, koordinirati ljude, istovremeno obilazeći resorna ministarstva, Hrvatski plivački savez, Hrvatski vaterpolski savez, Hrvatski olimpijski odbor i druge institucije s kojima se razgovaralo i konzultiralo oko Termi. U tom poslu svima je glavna misao vodilja da Terme zadovoljavaju europske kriterije za Nacionalni plan oporavka.

-Na to smo mislili na svakom koraku jer će nam to prilikom kandidiranja na natječaje donositi dodatne bodove. Primjerice, cirkrularna ekonomija koja podrazumijeva recimo da bio otpad već dehidriramo u samoj kuhinji ,time smanjimo volumen i pripremimo za preradu u kompost koji se koristi za uređenje i održavanje zelenog okoliša. U projektu su zastupljena digitalna rješenja, energetska učinkovitost, održiva mobilnost i, što je najbitnije, riječ je o zelenom projektu. Izvor energije je geotermalna voda, dizalice voda/voda i fotonaponi – pojašnjava Novak.

Tijekom malo više od pola godine, slažući komadić po komadić ove slagalice, nazire se kompletna slika.

-Prošli tjedan odradili smo četverosatni sastanak na kojem smo razgovarali o završnim detaljima. Poslala sam svima zapisnik kako bismo vidjeli ima li eventualno još netko nešto za dodati. No, većina je završena i, kako stvari sada stoje, glavni projekt bi trebao biti završen u tijekom listopada. Nakon toga nastavljamo s ishođenjem građevinske dozvole – zaključuje Sonja Novak.

Drugim riječima, Grad Bjelovar može mirno čekati natječaje za sredstva iz NPOO-a koji bi, prema posljednjim najavama, trebalo biti raspisani u prvoj polovini iduće godine. Podsjetimo, za projekte u turizmu predviđeno je oko 930 milijuna, a vrijednost bjelovarskih Termi procijenjena je na 250 milijuna kuna. Riječ o jednom od malobrojnih projekata u Hrvatskoj koji je spreman za realizaciju, i to bi mu, uz činjenicu da zadovoljava sve kriterije Europske komisije, trebala biti glavna prednost prilikom kandidiranja na buduće natječaje. Još uvijek se ne zna u kojem omjeru bi projekt trebao biti financiran, no u Gradu priželjkuju sufinanciranje između 70 i 100 posto.

-Svjesni smo rizika na ovom projektu, puno toga je na kocki, mogli smo ga, kao i puno drugih političara, preskočiti zbog riskantnosti. Ali, ako uspijemo, Terme će usmjeriti Bjelovar i imati veliki utjecaj na razvoj Bjelovara u idućih 100 godina, kao što su primjerice Daruvarske toplice imale pozitivan utjecaj na razvoj Daruvara – zaključuje bjelovarski gradonačelnik Hrebak.