Ne reagira li Vlada i samodostatne grane će biti dovedene u pitanje

‘Situacija je alarmantna i ona može imati dalekosežne posljedice ako nešto ne učinimo. Na polju primarne proizvodnje mesa, mlijeka i jaja na pomolu je katastrofa, proizvođači su na koljenima’, upozorio je za nedavnog saborskog izlaganja bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak nakon razgovora sa stočarima. Dio stočara pri tome više nije niti na koljenima već je pokleknuo.

-Gubici samo u tovnom govedarstvu su oko 450 milijuna kuna, a sveukupno u stočarstvu oko dvije milijarde kuna. Proizvođači već odustaju, a nadomak Bjelovaru je pet, šest kolega unatrag posljednja tri do četiri mjeseca prestalo s tovom junadi – upozorava u ime tovljača junadi Toni Raič.

Do teškog stanja u stočarstvu je doveo porast ulaznih troškova, stočna hrana je primjerice dosegla najviše cijene u posljednjih sedam godina, poskupljuju i energenti, a istovremeno njihovi proizvodi, dakle jaja, mlijeko i meso, ima istu, a u nekim slučajevima i nižu otkupnu cijenu. Posljedica je to globalne situacije, a takvu situaciju ni oni iskusniji u agraru ne pamte.

-Ja sam u tom poslu skoro 40 godina, a ovakav problem se nikada nije dogodio, a dovest će do znatnih posljedica – upozorava vlasnik bjelovarske tvornice jaja Jakov Čorić.

Stočari stoga oči imaju uperene prema Markovu trgu.

-Mi očekujemo da ovdje reagira Vlada RH jer smatramo da kao i u svim ostalim zemljama ministarstva poljoprivrede jednostavno nemaju kapacitet da odgovore na ovaj problem – ističe Raič.

Stočari, konkretno, traže kratkoročne mjere poput jednokratnih potpora i smanjenja dispariteta cijena kroz robne zalihe, ali i one srednjoročne i dugoročne. Pri tome se, smatraju, trebamo ugledati na zemlje Europske unije koje vežu stočarsku proizvodnju s obnovljivim izvorima energije time što stočari imaju položaj povlaštenog proizvođača s jednim kilovatom po jednom uvjetnom grlu.

-Godišnja proizvodnja te struje u pogonu od 500 kilovata za 500 uvjetnih grla je negdje 500 tisuća kilovata godišnje i to je u Sloveniji 200 tisuća eura, a u Francuskoj za to dobiju 300 tisuća eura i to su te tzv. skrivene potpore kojih mi nemamo – navodi Čorić.

Potrebno je i obilježavati domaće proizvode, omogućiti klanje i preradu na gospodarstvima, a nužna su i kapitalna ulaganja u skladišta žitarica i njihova prerada. Uz sve to potrebno je i dugoročno riješiti problem zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta jer je i nedostatak zemlje stočarima dodatan uteg na proizvodnji, a uz problem uvoza i samodostatne grane poput peradarstva i proizvodnje jaja će, ne poduzme li se nešto, biti u jako teškoj situaciji.