Na garešničkom području za pacijente brinu liječnici kojima je preko 70 godina. Najavili su odlazak do kraja godine…

U prvom dijelu intervjua s novim vršiteljem dužnosti ravnatelja Doma zdravlja BBŽ Josipom Rajkovićem, koji smo objavili jučer, otkrili smo kako je jedan od gorućih problema u sustavu trenutno kronični nedostatak liječnika. U nastavku razgovora, otkrivamo nove detalje vezane uz ta problem u BBŽ te otvaramo druge aktualne teme.

Gdje je problem nedostatka liječnika u BBŽ trenutno najizraženiji?

Najveći problem trenutno su Garešnica i garešnički Brestovac, gdje nam radi dvoje liječnika koji imaju više od 70 godina. Jedan od njih radi na ugovor o djelu, drugi na četiri sata iz mirovine. Oni su najavili siguran odlazak krajem godine. Tamo pod hitno moramo naći nekoga jer nismo u mogućnosti ni organizirati zamjene, kao što radimo primjerice u Bjelovaru. Imali smo nedavno situaciju kada je liječnica otišla na porodiljni i kada smo sve ostale liječnike organizirali u zamjenu za njezin tim jer nemamo zamjenu koja bi se bavila isključivo tim timom. Nedostaje nam i liječnik u Daruvaru, ali i u mnogim drugim sredinama. Gdje god se okrenete, imamo timove bez nositelja i one u kojima rade liječnici stariji od 60 godina koji već sutra mogu reći da odlaze.

Očito je kako se na lokalnoj razini čini sve kako bi se ovaj problem ublažio, no stječe se dojam da nemate previše manevarskog prostora. Kako vam se može pomoći s viših instanci?

Na razini države trebalo bi, kako se već u više navrata predlagalo, vratiti obvezu da mladi liječnici nakon završetka studija godinu ili dvije rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sada oni, odmah nakon diplome, mogu tražiti specijalizaciju, a to uglavnom i čine. Jednostavno, ne zanima ih previše opća medicina. Istina, to je zahtjevno, ti su liječnici prvi na udaru i nije im nimalo lako.

Ipak, kod nas ima pozitivnih primjera…

Ima, u posljednjih mjesec dana dobili smo troje novih liječnika. Dvoje je već počelo raditi, a treća liječnica se sprema. Riječ je o mladom liječniku Ivanu Čukmanu koji je počeo raditi u ambulanti u Hercegovcu i liječnici Valentini Krvar koja je preuzela jedan tim u Bjelovaru, koji ujedno pokriva i ambulantu u Severinu. Treća liječnica, Karla Jurić, treba 4. listopada početi raditi u Zrinskom Topolovcu i Kapeli. To su sve mladi ljudi, iz našega kraja, koji su odlučili započeti karijeru baš ovdje i nadam se da će biti zadovoljni.

Zdravstvene ustanove u BBŽ našle su se posljednjih tjedana pod povećalom javnosti, ne samo zbog promjene rukovodećeg kadra, već i zbog razmirica među zaposlenicima. Neki su novi v.d. ravnatelji priznali kako su im jedan od najvećih problema loši međuljudski odnosi u kolektivima. Je li Dom zdravlja po tome iznimka?

Rekao bih da smo više iznimka nego što bismo potvrdili pravilo. Uvijek ima nekih razmirica jer je riječ o velikom kolektivu, od 268 ljudi. Znaju se stvoriti neki manji klanovi što ponekad otežava organizaciju, no nije to ništa strašno. Gledajući javni sektor općenito, mislim da mi jako dobro funkcioniramo.

Obvezne-covid potvrde u zdravstvu isto su ovih dana aktualna tema. Koliko je necijepljenih u DZ BBŽ, što kažu na novu obvezu i moguće sankcije?

U Domu zdravlja BBŽ cijepljeno je nešto više od 60 posto djelatnika. U skladu s uputama Ministarstva, proveli smo i edukaciju o dobrobiti cijepljenja, no zaposlenici koji nisu cijepljeni kažu kako su spremni cijepiti se samo ako to bude zakonska obveza. Za sada je sve na najavama. Eto, do danas nismo primili ni bilo kakvu službenu obavijest od Ministarstva o tome da od 1. listopada kreće novi režim vezan uz covid-potvrde. Očekujemo naputak, no za sada nemamo informaciju kako će se sve provoditi, primjerice, kako će se provoditi testiranja, hoće li testiranje obavljati unutar Doma zdravlja ili u nekoj neovisnoj ustanovi, tko će plaćati testiranja i sl. Sve je to organizacijski zahtjevno, a konkretne informacije još nemamo.

60 posto cijepljenih u sustavu nije puno. Što zaposlenici koji odbijaju cijepljenje navode kao razlog?

Uglavnom se boje posljedica te smatraju da imaju određena antitijela, ako se do sada nisu razboljeli, a bili su u kontaktu sa zaraženima. Smatraju da nije potrebno da se još i cijepe. Osim toga, u medijima čitaju svašta, neki za primjer uzimaju Izrael u kojem je procijepljeno 80 posto stanovništva, a svejedno je došlo do novog vala epidemije. Sve u svemu, drže da je oko svega toga još jako puno nejasnoća.