Marušić s načelnicima: Kako iskoristiti 47 milijardi europskih kuna?

BJELOVAR – Bio je posljednji čas za ovakav sastanak, nepodijeljena je ocjena svih načelnika i gradonačelnika koje je pozvao župan Marko Marušić na Prvi zajednički kolegij. Svi su se odazvali osim načelnika Severina koji danas obilježavaju Dan općine.

Glavna tema je bila kako iskoristiti više od 47 milijardi kuna koje su na raspolaganju Hrvatskoj iz EU fonda za razvoj i oporavak. Rok je kratak, svega pet godina i što uspijemo pripremiti proći će, a ako zakasnimo, propast će čak 609,5 milijuna kuna za 50 projekata u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Predstavnici Javne ustanove Razvojne agencije (JURA) izvijestili su o strateškom planu razvitka županije koji je u izradbi i o glavnim projektima, a brojni čelnici jedinica lokalne samouprave iznenadili su se što su među projektima vidjeli i svoje.

-Krajnje je vrijeme da smo se sastali jer je ovakav rad do sada bio nepodnošljiv, bivši župan i JURA radili su sa sebi bliskim načelnicima i ostalima je pristup agenciji bio ograničen. Gradovi su osnivali svoje agencije ili surađivali s privatnim tvrtkama za pripremu i provedbu projekata, a JURA se financira s 85 posto EU novca i njihove su usluge besplatne općinama i gradovima pa se tek sada može očekivati „puni pogon“ ustanove tako vrijedne za važne projekte koji će se financirati EU novcem, primijetili su načelnici hvaleći inicijativu novog vodstva županije.

Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak upozorio je kolege da osim digitalne i zelene komponente koje su važne za dobivanje EU novca, treći je presudni element visok stupanj pripreme projekta pa tko neće imati sve do drugog kvartala sljedeće godine, može zaboraviti na europski novac. – Samo je nama u Gradu trebalo šest mjeseci za javnu nabavu izradbe glavnog projekta Termi, a možete misliti koliko će vremena trebati primjerice Sajmu da pripremi projekt hladnjače koji je samo u glavama političara, rekao je.

Nitko od nazočnih nije znao ni kakav je to sporazum potpisala BBŽ sa sjevernim županijama.

Josip Bilandžija, gradonačelnik Garešnice rekao je kako BBŽ nisu samo Bjelovar i Daruvar pa da se u strategiji razvitka treba voditi računa i o drugim gradovima i općinama.

Slavko Prišćan, načelnik Rovišća i zamjenik predsjednika Zajednica općina Hrvatske ponudio se kao koordinator za probleme i ideje načelnika općina, a ovaj izuzetno koristan sastanak zaključio je župan Marušić riječima kako „smo probili led, da su zapuhali novi vjetrovi i da napokon zajednički radimo umjesto odnosa kad je među lokalnim čelnicima i županije suradnja bila slaba ili nikakva.

Kolegiju su nazočili i svi saborski zastupnici iz BBŽ s izuzetkom Damira Bajsa.

Nakon kolegija, župan Marušić zahvalio je svim gradonačelnicima i načelnicima što su se odazvali prvom zajedničkom kolegiju.

– Bitna je ova zajednička suradnja svih nas, to je osnovni preduvjet za stvaranje boljeg stanja u BBŽ. Kolegice i kolege iz Jure održali su predavanje o strukturnim EU fondovima i svemu onome što nas očekuje putem nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Želimo naglasiti važnost zajedničke priče županije, gradova i općina. Na tom tragu je održan i ovaj prvi kolegij, mi ćemo nastaviti s poboljšanjem međusobne suradnje – poručio je te najavio novi kolegij za jesen. Naglasio je kako se suradnja treba svakodnevno komunicirati.

– Na raspolaganju nam je u idućih pet godina 47 milijardi kuna i mi moramo napraviti dobre projekte, već sigurno i kasnimo s određenim projektima jer su zbog dosadašnjeg izostanka suradnje gradovi i općine bili prepušteni sami sebi i svojim sposobnostima da naprave projekte, no sada pušu novi vjetrovi – naglasio je Marušić te dodao da županija želi biti logistička i druga potpora jer je zajednička suradnja preduvjet da se ostvari što veći broj projekata. Novac, kaže, postoji, no samo međusobnom suradnjom on će se moći iskoristiti na najbolji mogući način. Daruvarski gradonačelnik Damir Lneniček otkrio je koje će projekte prijaviti na nacionalni plan oporavka i otpornosti.

– Drago mi je da smo upoznati s radom županijske razvojne agencije. Tu se nalazi i nekoliko naših projekata i vjerujem da će u ovom nacionalnom planu oporavka oni dobiti zeleno svjetlo. To su đački dom, Petrov vrh, Daruvarske toplice, stacionar i Dalit infrastruktura u poduzetničkoj zoni – nabrojao je Lneniček. Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak ponosan je što je Bjelovar među deset posto najuspješnijih gradova u Hrvatskoj po povlačenju europskog novca.

– Sve smo dosad napravili samostalno, sad očekujemo da ćemo suradnjom sa Županijom moći napraviti još više, ne samo za Bjelovar, nego i za cjelokupnu županiju. Glavni projekt koji planiramo aplicirati na nacionalni plan oporavka i otpornosti su toplice. Predviđeno je 900 milijuna kuna za bjelovarske i daruvarske toplice, ali uz dva temeljna kriterija o kojima ovisi hoće li projekt biti financiran ili ne, a to su digitalne inovacije i zelena tranzicija, odnosno smanjenje CO2 – pojasnio je te dodao kako je najvažnije imati projekt u gotovoj fazi. Osvrnuo se i na projekt toplica na kojem se radi već tri godine, od čega je gotovo godina dana ‘otpala’ samo na prikupljanje projektne dokumentacije. Početkom jeseni bi trebala biti ishođena i građevinska dozvola. U svoje projekte vjeruje, no za druge nije siguran.

– Pitanje je koliko je projekata iz BBŽ uopće spremno. Grubišno Polje i Bjelovar imaju spremne projekte, no pitanje je koliko drugih može biti gotovo. Ne znamo koliko će biti sufinancirani ti projekti što je jako važno za naše općine i gradove, možda si Bjelovar i Daruvar mogu priušititi veće iznose, no ne znam za druge – rekao je Hrebak. Nada se da će sa županom otvoriti kartu razvojnog sporazuma koji se planira potpisati sa takozvanim sjevernim županijama.

– To je jako bitno za našu županiju koja je jedna od najnerazvijenijih u Hrvatskoj i ovo je dobra prilika da pripremimo projekte na vrijeme i da povučemo što više novca. Bjelovar planira prijaviti terme, školu i vrtić. Ključno je da se svi uključimo i da iz Zagreba donesemo što više novca – zaključio je. Zadovoljan je kolegijem i načelnik Rovišća, Slavko Prišćan.

– Ovaj današnji kolegij je iznimno važan za sve nas načelnike, a osobito za nove načelnike koji nemaju iskustva u radu, to će njima sigurno biti od znatne koristi. Samo na ovaj način, sinergijom župana, zamjenice župana, saborskih zastupnika i svih nas možemo napraviti puno, razvijati našu županiju i ovo je pravi i jedini put kojim možemo ići dalje i novim naraštajima osigurati sve ono što im je potrebno za normalan život i rad te podići županiju s posljednjeg mjesta – poručio je. Saborski zastupnik Miro Totgergeli naglasio je važnost zalaganja za projekte na nacionalnoj razini.

– Naš cilj je da općine i gradovi što više svojih projekata usade u razvojni sporazum s Vladom kako bi ključne, dugoročne projekte mogli provoditi i kasnije. Prioritet je nacionalni plan jer se radi o novcu koji možemo i moramo povući što prije kako bi gospodarstvo zaživjelo poslije covid krize te bilo što jače i bolje – poručio je. Vladimir Bilek, također saborski zastupnik i član odbora za regionalni razvoj i fondove EU kazao je da je Vlada donijela strategiju razvoja do 2030. godine u kojem su predviđeni i neki županijski projekti.

– Naravno, na taj dio se nastavlja i nacionalni plan na koji se neće uspjeti svi aplicirati, no na njega se nastavlja razvojni sporazum sjever koji je dobar i za našu županiju jer će se i kroz njega dobiti određena sredstva za projektiranje koja su nama izuzetno bitna – zaključio je te dodao da se treba pobrinuti da dobijemo dodatan novac od ministarstva jer nemaju sve općine ni gradovi dovoljno novca za financiranje velikih projekata od nekoliko desetaka milijuna kuna. Župan Marušić apelirao je na sve načelnike i gradonačelnike da se pobrinu za veću procijepljenost u svojim mjestima. (BB, ŽB)