Bjelovar među rijetkima koji smanjuju broj gradskih činovnika

ZAGREB/BJELOVAR – Broj zaposlenih službenika i namještenika u upravama velikih hrvatskih gradova kontinuirano se povećava. U razdoblju od 2014. do 2019. godine broj gradskih službenika i namještenika u 25 velikih gradova povećao se sa 6,224 na 6,785 odnosno 9,1 posto. Ti su podaci samo dio ovih dana objavljenog rada „Stručni kapaciteti velikih gradova za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga i prenesenih poslova državne uprave” koji potpisuje znanstvenica s Ekonomskog instituta i bivša ministrica uprave Dubravke Jurlina Alibegović.

Od svih zaposlenih u gradskim upravnim tijelima, tumači Jurlina Alibegović, polovina se odnosi na gradske službenike i namještenike u gradu Zagrebu dok se povećanje zapošljavanja po gradovima izrazito razlikuje. U prikazanim podacima za šest godina, Požega prednjači u povećanom zapošljavanju jer je gotovo učetverostručila broj svojih službenika u šest analiziranih godina te se broj zaposlenih povećao s 38 (2014.) na 143 (2019.). Vukovar (85,9 posto), Slavonski Brod (80,7 posto) i Koprivnica (50,8 posto) su tri lokalne jedinice koje su u analiziranom razdoblju značajno povećale broj službenika u svojim gradskim upravama.

-Iako se bez cjelovite analize poslovnih procesa ne može ocijeniti potreba za povećanjem zapošljavanja u tim sredinama, isto tako se ne može bez uvida u prošle i postojeće potrebe za stručnim i tehničkim osobljem, bez informacija o prirodnom odljevu zaposlenih zbog odlazaka u mirovinu, ukidanju nekih radnih mjesta i sl. protumačiti odluke vodećih osoba u nekim gradovima zašto je došlo do smanjenog broja gradskih službenika kao što se desilo u promatranom razdoblju u Čakovcu (smanjenje broja zaposlenih u gradskoj upravi za 2,0 posto), Varaždinu (3,5 posto), Puli (4,8 posto), Bjelovaru (13,0 posto), Virovitici (13,2 posto) i Osijeku (20,0 posto) – navela je u analizi – tumači Jurlina Alibegović.

Nakon Zagreba u kojem je povećan broj zaposlenih za 88, Šibeniku za 70, Vukovaru za 53, Požega je s povećanjem od 39 zaposlenih na četvrtom mjestu među rangiranim velikim gradovima prema promjeni broja zaposlenih službenika i namještenika nakon lokalnih izbora 2017. godine.

– Međutim, lokalni izbori 2017. nisu donijeli u svim gradovima samo „crnu“ sliku i dodatno zapošljavanje ionako brojnog stručnog i tehničkog kadra u gradskim upravama. Izuzeci se mogu prepoznati u nekoliko gradova u kojima je u 2018. manji broj zaposlenih u odnosu na 2017. izbornu godinu – u Čakovcu (-2), Varaždinu (-4), Gospiću (-4), Puli (-4), Osijeku (-6), Samoboru (-7), Bjelovaru (-8), Splitu (-8) i Sisku (-28). O pitanju kakvi su rezultati poslova koje obavljaju gradski službenici i namještenici potrebno je cjelovito istražiti – kaže Jurlina Alibegović.

Inače, u Hrvatskoj je 17 velikih gradova u kojima prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. živi više od 35 tisuća stanovnika – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, a Jurlina Alibegović analizirala je i stanje u osam gradova sjedišta županija u kojima živi čak i manje od 10 tisuća stanovnika, što je okvirna granica da mjesto dobije status grada. Riječ je o Koprivnici, Vukovaru, Čakovcu, Požegi, Virovitici, Gospiću, Krapini i Pazinu.