Proizvodnja u porastu, a farme se zatvaraju. Kako to?

Prošla godina je po poljoprivrednoj proizvodnji bila najbolja još od 2008., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Lani je u usporedbi s 2019. biljna proizvodnja narasla za 8,7 posto, stočarstvo za 4,3 posto, a skočio je i izvoz i to za pet posto. To se, kažu nam poljoprivrednici, može zahvaliti njihovoj boljoj organiziranosti, ali i nešto višim cijenama ratarskih kultura. I to je ono po čemu se ratari i stočari razlikuju – dok ratari zadovoljno trljaju ruke, stočari koji hranu zbog nedostatka zemlje moraju kupovati se žale da ih povećanje troškova gura na rub ponora.

-Koliko znam neke farme su se počele i zatvarati, neke su zatvorile. Ne znam što će biti. Cijene stočne hrane divljaju i ne znam tko će preživjeti s tim cijenama – kaže nam mljekar iz Stare Ploščice Siniša Dreta.

Dreta je i sam smanjio proizvodnju i u staji više nema 40 krava već njih 25, a još neke će, najavljuje, ići van. Ipak, ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako raste i mljekarstvo i to prvi put nakon posnih sedam godina. Dreta kaže – povećali su vjerojatno veliki. No, brojke općenito kažu poljoprivreda je lani rasla. Iako su mraz i zima poharali dio voćnjaka, rast najviše biljne proizvodnje se ipak može zahvaliti rodnoj godini.

-Ima određenih kultura koje su rodile i više od naših potreba, potreba hrvatskog tržišta. Mislim da je rast trnutni odraz prošle godine koja se klimatski “potrefila” – tumači Slavimir Brkić iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život.

“Potrefi” li se još jedna takva pozitivne brojke se mogu i nastaviti.

-Trenutno svjetsko tržište žitarica pokazuje uzlazni trend rasta cijena poljoprivrednih proizvoda, pa možemo očekivati možda čak i malo bolju godinu ako sve ostane u pravcima kako se trenutno sada sve kreće – smatra Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Optimistična je i ministrica Vučković koja smatra kako i drugi pokazatelji uz rast proizvodnje daju naslutiti trajni rast hrvatske poljoprivrede. Sami poljoprivrednici koji to također priželjkuju su ipak nešto oprezniji.

-Rezultate je najbolje komentirati kada prođe kombajn, kada prijeđe žito preko vage, onda smo svi pametniji – napominje Brkić i dodaje kako tek treba vidjeti radi li se o blic trenutku ili o uistinu pozitivnom trendu i rastu domaćeg agrara. (D.Mlinac)