U Veliki Grđevac stiglo mobilno reciklažno dvorište

VELIKI GRĐEVAC – Recikliranje i razdvajanje otpada u novije je vrijeme jedno od važnijih pitanja. Stoga je i Općina Veliki Grđevac krenula u izradu mobilnog reciklažnog dvorišta.
– Otpad se na području naše općine razdvaja na kućnom pragu već otprilike dvije godine. Od miješanog komunalnog otpada posebno se odvajaju papir, plastika i metal. Novost je zakonska odredba prema kojoj svaka jedinica lokalne samouprave mora imati i reciklažno dvorište. S obzirom da imamo manje od 3 tisuće stanovnika ne možemo imati stacionarno reciklažno dvorište nego samo mobilno – objašnjava načelnik Pavlečić.
Za reciklažno dvorište osmišljen je projekt koji je poslan te potom odobren od strane fonda za zaštitu okoliša koji ovaj projekt, vrijednosti 175 tisuća kuna, financira u cijelosti. Pitanje je dana kad će se krenuti s njegovim korištenjem.
– Obavijesti ćemo kroz svako naselje u općini slati putem letaka te putem medija. Svakog će tjedna mobilno reciklažno dvorište biti postavljeno u jednom mjestu općine. Svako će naselje biti obuhvaćeno radom mobilnog reciklažnog dvorišta s kojim će raspolagati naše komunalno poduzeće koje se inače bavi odvozom otpada i brine o čistoći na području općine – navodi Pavlečić.

Siguran je da će to pridonijeti još većem odvajanju otpada.
– Žao mi je što nismo mogli napraviti stacionarno reciklažno dvorište za koje smo već imali svu potrebnu dokumentaciju. Naime, u siječnju prošle godine zakon je izmijenjen te u njemu stoji da jedinice lokalne samouprave koje imaju manje od 3 tisuće stanovnika ne mogu imati stacionarno već mobilno reciklažno dvorište – objašnjava načelnik.
Kazao je kako je projekt stacionarnog reciklažnog dvorišta vrijedan oko dva i pol milijuna kuna, dok onaj mobilnog iznosi oko 200 tisuća kuna.  Premda su bili na korak do izvođenja stacionarnog dvorišta, izmjenom zakona od njega su morali odustati.
– Žalili smo se na tu odluku u ministarstvo i u fond no nismo naišli na razumijevanje te nam žalba nije uvažena iako smo za izradu projekta, građevinsku dozvolu i prenamjenu zemljišta utrošili dosta novca, a nedostaje nam otprilike 200 stanovnika kako se zakon na nas ne bi odnosio – ističe Pavlečić.