Ovo je posve drugačija poljoprivredna priča: Posao pokrenuli iz znatiželje, danas proizvode 400 kg tjestenine dnevno

Priča Karoline Belančić i Svena Pereca nije tipična hrvatska poljoprivredna priča. U plodno bilogorsko tlo u svom Šandrovcu umjesto uobičajenih kukuruza i pšenice odlučili su zasaditi batat, a za sve je “kriva” Karolina.

-Ideja je bila moja, ali kada sam to predložila Svenu mislila sam da ćemo to posaditi samo za sebe, ali on je sjeo, stavio sve na papir, izračunao i rekao da bi htio saditi malo više – smije se Karolina.

 

Krenuli su sa sto sadnica, isprobavali različite metode kako bi usavršili uzgoj i već sljedeće godine sa sto skočili na dvadeset tisuća sadnica uvidjevši da za to ima mjesta na tržištu.

Od znatiželje do prerade, ali i cjelodnevnog rada

No, Karolina i Sven nisu stali samo na proizvodnji. Sljedeći korak bila im je prerada jer im je ostajalo dosta batata druge klase koji ne mogu prodati iako je nutritivno jednako kvalitetan kao i onaj prve klase, samo što nije tako lijep i idealne veličine.

-Htjeli smo zaokružiti cijelu priču, iskoristiti sav batat, da ne bacamo ili dajemo tati da hrani pajceke ili lovcima da oni hrane divlje svinje. Probali smo prvo napraviti brašno koje je izgledalo odlično, ali je bilo preskupo i nismo imali tržište. Probali smo i sok, ali on nije bio baš ukusan, bio je prezemljan – opisuju početak prerade Karolina i Sven.

 

Odlučili su se stoga poigrati s tjesteninom i uspjeli brzo savladavši način kako batat inkorporirati u ukusne tjestenine.

-Batat ljuštimo, kuhamo, radimo pire, miješamo u durum krupicu, puštamo kroz ekstruder i tako dobivamo tjesteninu s batatom – tumači proces Perec.

Prerada je u usporedbi s proizvodnjom isključivo sirovine isplativija, ali i zahtjeva puno više rada. Kako ni Svenu ni Karolini (on je IT-evac, ona kozmetičarka) poljoprivreda nije primaran posao to znači da ponekada rade i 16,17 sati na dan, ali na to su navikli i uz pomoć obitelji i prijatelja sve uspiju odraditi.

-Podjela posla je takva da su se šogorica i šogor vratili iz Švicarske, šogorica je i zaposlena na OPG-u i ona radi tjesteninu, preko ljeta smo za pakiranje preko student servisa zaposlili studente, a što se tiče mene i Svena možda je Sven malo više u tome, ali ja svaki slobodan vikend i ako je neka ‘frka’ dodatno uskočim i pakiramo – opisuje njihovu radnu rutinu Belančić.

 

Tjestenina je brzo postala hit

Tjestenina s batatom nije jedina u njihovom repertoaru, uz ostale su tu i one s gljivama i sa špinatom, a dnevni kapacitet im je 400 kilograma tjestenine. Ona je na tržištu brzo postala hit, ukusna je i zdrava, laganija od obične, pa ne čudi da za njom vlada pomama.

-Interes je dobar, prvu godinu smo proizveli tonu i 200 kilograma, sljedeće smo proizveli 8 tona, ove 18 tona – navodi Sven Perec.

Ove godine ni batat prve klase nisu prodavali kako ga imali dovoljno za proizvodnju tjestenine. Ušli su u projekt Startaj Hrvatska i ušli na police Spara što je, slažu se, dragocjeno iskustvo.

-Prijavili smo se jer smo htjeli ponuditi našu tjesteninu široj publici i doći do više kupaca. Što se tiče uvjeta oni su rigorozni. Spar ne dopušta nepravilnosti, jedan naš audit je trajao pet sati, imali smo 32 nesukladnosti koje smo u roku od mjesec dana morali otkloniti. No, sada barem znamo da imamo sve i tu su nam uvelike pomogli – ističu Sven i Karolina.

Narudžbu od 20 tisuća vrećica tjestenine su ispunili i dok čekaju rezultate, uz poziv građanima da probaju njihovu tjesteninu već smišljaju neke nove okuse i kombinacije koji će osvojiti nepca.