Pitali smo psihologinju: Trebaju li najmlađe za svetog Nikolu u čizmici dočekati šibe?

Noćas će brojne domove, prema narodnim pričama, obići sveti Nikola s krampusom koji će za djecu ostaviti prigodne poklone. Krampus pritom ostavlja šibu, no posljednjih godina šibe su sve rjeđe u čizmicama. Razlog se može tražiti u izmjenama odgojnih metoda, gdje se ideja fizičkog nasilja kao kazne ne prakticira, pa time i šiba kao metoda kazne (ili nešto čime se pokušava “održati” dobrota) nije dobrodošla u čizmicu. Pitali smo stručnjakinju, psihologinju u Dječjem vrtiću Osmijeh Bjelovar, Dijanu Matoš zašto je to tako.

– Prema tradiciji, Nikola zaštitnik djece i mornara, on je pozitivan lik i nosi nešto dobro i pozitivno, u njegovo ime se daruju darovi djeci. Uz njega je išao i krampus, koji je nosio šibu. E sad, ta šiba ništa ne znači, ako njome ne prijetimo – pojašnjava Matoš i dodaje da je na roditeljima samim da odluče žele li šibu u blagdanskom darivanju.

Što onda napraviti: treba li djeci ostaviti u čizmi šibu ili ne?

– Ako je tu priča o Nikoli, krampusu i šibi, onda su djeca svjesna da je to neka tradicija, ako roditelji tu šibu ne koriste kao prijetnju, odnosno kažu: ako ne budeš dobar, dobit ćeš šibom… (nadam se da to nitko ne radi!) onda je to druga perspektiva. Ta ukrašena šiba jednom godišnje, kao dio nekog tradicionalnog igrokaza, neće ostaviti posljedice na djecu – pojašnjava.

Kaže Matoš da su nekad šibe i prijetnje istima bile uobičajene i da se to ne može ignorirati, no danas više takva vremena nisu. Šiba zato nije tu kao ideja prijetnje, već dio poklona.

– Šiba kao zastrašivanje – ne, šiba koja ide uz krampusa kao dio tradicije – može. Roditelj mora preispitati stavove što želi time poručiti djetetu i sebi – zaključuje Matoš.