Zahvaljujući stotinama milijuna eura ulaganja, pala im je sjekira u med. A koliko su tek naučili.

Građevinski sektor u Bjelovaru zadnjih godina doživljava procvat, a za nije zaslužan samo val stanogradnje, nego i brojna ulaganja koja se u bilogorskoj metropoli realiziraju uz pomoć EU fondova. U centru grada obnavljaju se zgrade oštećene u potresu, u tijeku su brojne energetske obnove zgrada, u sklopu aglomeracije kopaju se gradske ceste, a majka svih gradilišta, izgradnja bjelovarskih toplica vrijedna 41,5 milijuna eura bez PDV-a, započela je potkraj prošlog tjedna.
Dominik Nervo, direktor Hidroregulacije, bjelovarske tvrtke koja je sudjelovala, sudjeluje i sudjelovat će u nizu bjelovarskih projekata s križevačkom tvrtkom Radnik, pravi je sugovornik za razgovor na tu temu.

„Udio bjelovarskih tvrtki i obrtnika u velikim projektima značajno se povećao u odnosu na, primjerice, 2019. godinu kada smo započeli graditi novu bolnicu. Tada je bilo jako malo lokalnih građevinara koji su mogli sudjelovati u zahtjevnim projektima. Danas je potpuno drukčija situacija i mogu reći da će bjelovarske tvrtke i obrtnici izvoditi radove na oko 50 posto poslova na toplicama”, ističe Nervo dodajući da je riječ o tvrtkama i obrtima koji zapošljavaju između pet i 30 radnika.

Iako je izgradnja toplica pojedinačno najveći projekt u povijesti Bjelovara, vrijedi spomenuti da je raspisan i natječaj za izgradnju Područne škole Sjever, što je također veliki projekt. Vrijedi spomenuti i rekonstrukciju i dogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Velikom Korenovu, što je projekt vrijedan oko osam milijuna eura, a izvodi ga slovenski Riko. I na tom poslu u velikoj mjeri angažirani su bjelovarski podizvođači.

Gradonačelnik Bjelovara, Dario Hrebak, u svakoj prilici ističe da grad trenutno prolazi kroz “pravu građevinsku renesansu” s ulaganjima od 300 milijuna eura, što čini dvije trećine vrijednosti Pelješkog mosta. Dodaje da građani mogu vidjeti kako ulaganja iz europskih fondova nisu samo statistika, već stvarnost koja se manifestira u svakodnevnom životu, a tu stvarnost, čini se, ponajviše osjećaju upravo bjelovarski građevinci.