Pitali smo građane koliko mjesečno štede: Odgovori bi vas mogli iznenaditi

Bjelovarčani se, kao i mnogi drugi građani, svakodnevno suočavaju s visokim životnim troškovima koji otežavaju očuvanje financijske stabilnosti. Ipak, unatoč financijskim pritiscima, kod stanovnika Bjelovara vidljiva je snažna želja za štednjom. Prema anketi, mnogi uspijevaju pronaći načine za racionalizaciju potrošnje, a samim tim i za štednju.

Ankica Pleskalt, umirovljenica, ističe da ljudi u radnom odnosu mogu nešto odvojiti za štednju, dok umirovljenici imaju veće poteškoće.

– Ja štedim i na mjesečnoj bazi stavim 40 do 50 eura. Nemam neki cilj za koji štedim, jer sam u mirovini; štedim, kako se kaže, za stare dane, uvijek moramo imati nešto sa strane. Oblik štednje je štedni račun u banci, jer je to danas najsigurnije. Mislim da jako malo ljudi štedi u usporedbi sa stranim zemljama, a smatram da su cijene previsoke, a primanja premala.

Ivana Damjanić Ščetarić također opisuje teškoće u štednji, naglašavajući da se suočava s visokom potrošnjom koja uključuje dnevne troškove i kredite.

– Od prilike stavim sa strane oko 100 eura, što je malo s obzirom na to da 100 eura potrošimo u jednoj kupnji. Trenutni cilj štednje je otplatiti auto što prije i uštedjeti za dijete do određene godine. Svi nekako više-manje štedimo i za crne dane, jer smo se uvjerili kako jako brzo dođu. Imati posao je jako nesigurno, čak i na neodređeno, i mislim da se ljudi boje trošiti, barem ja, pa ipak stavim nešto sa strane. Na porodiljnom sam i to je jedan od razloga zašto mogu malo ušparati, jer su porodiljne naknade očajne.

Mirjana Dedić izražava slične brige.

– Jako je teško, skoro pa nemoguća misija. Štedim koliko mogu, ali s obzirom na cijene, jako malo. Štedim samo ako zapnem koji dan u mjesecu da se imam s čim pokriti. Cijene namirnica su jako visoke i zbog njih je najteže uštedjeti. Pa nekih do 50 eura stavim sa strane, ako je i to ikako moguće.

Branka Turković ističe kako umirovljenici jedva preživljavaju s onim što im je ostalo od štednje.

– Mi umirovljenici, što smo imali štednje, rasporedili smo je dalje, a sada s onim što imamo, s tim klimamo – dodaje Branka.

Prema istraživanju agencije IMAS, 53% građana Hrvatske smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, unatoč povećanju prosječnog iznosa mjesečne štednje na 77 eura. Većina štediša, njih 31%, mjesečno odvaja između 51 i 100 eura, dok 23% građana ne štedi uopće. Glavni motiv za štednju je osiguranje zaliha za hitne situacije, na što se odlučuje 65% ispitanika, a 66% štediša odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca. Iako 44% ispitanika smatra da štedi manje nego ranije, blago povećanje prosječne štednje sugerira da ljudi traže načine za očuvanje svojih financijskih resursa.