Kazaljke idu u “rikverc”, evo zanimljive priče o tome zašto je uvedeno pomicanje sata

Točno u 3 sata ujutro, u noći sa subote, 26. listopada, na nedjelju, 27. listopada, kazaljke sata vraćamo za jedan sat unatrag. Neki se tom periodu godine vesele jer se spavanje ili noćni izlazak produžuju za jedan sat, dok ga pojedinci dočekuju namrgođeni, najviše zbog spoznaje da vraćanje kazaljki znači i prelazak na zimsko računanje vremena. Mobiteli, pametni satovi i razne druge digitalije vrijeme će “pomaknuti” sami, dok primjerice satovi u automobilima, na pećnicama, još uvijek trebaju ljudsku pomoć.

Mnogi se pitaju zašto uopće pomičemo sat. Frustriran gubitkom dnevnog vremena tijekom ljeta, te mogućnosti prvi se dosjetio 1784. godine Benjamin Franklin. Ideja je zaživjela početkom 20. stoljeća, a među prvima koji su je prihvatili bili su Nijemci. Danas ne postoji propisan zakon o pomicanju sata, već svaka država tu odluku donosi sama za sebe. Većina zemalja u Europi kazaljke pomiče dvaput na godinu, kao i gotovo cijela Sjeverna Amerika.

Podsjetimo da je EU prijedlog o ukidanju pomicanja sata predložila još 2018. godine, no do danas se zemlje članice oko “kazaljki – naprijed i unatrag” nisu usuglasile. Navedene godine održano je i javno savjetovanje na razini Europske unije, u kojem se 84 posto sudionika od ukupno 4,6 milijuna ispitanih građana izjasnilo da bi pomicanje sata trebalo ukinuti.

Dodatno, posljednjih godina više se pozornosti posvećuju i utjecaju pomicanja sata na zdravstveno i psihičko stanje ljudi. Istraživanja navode da pomicanje kazaljki potiče razvoj bolesti srca, izaziva nesanicu i stres.