Bjelovarčani slabo čitaju knjige, ali ipak idu u knjižnicu, evo što ih privlači
Danas (15. listopada) je počeo Mjesec hrvatske knjige. Razdoblje je to u kojem se građanima pruža prilika da nešto češće i aktivnije sudjeluju u aktivnostima vezanim uz knjige i informacije, no nerijetko se nameće pitanje tko uopće u tome sudjeluje, ako Hrvati ne čitaju?
Podaci Eurostata iz kolovoza pokazuju kako u prosjeku u EU 53 % ljudi pročita barem jednu knjigu godišnje, a u Hrvatskoj samo 42 %, 22 % ljudi pročita manje od 5; 12 % od 5 do 9 knjiga a oko 8 % pročita godišnje više od 10 knjiga. Dakle, Hrvati se s knjigama i ne druže pretjerano. Kakva je situacija u Bjelovaru?
– Posljednjih desetak godina broj naših čitatelja je na istoj razini, ali zato imamo dobu posjećenost programa i predavanja u knjižnici. Ima nekih koji su iznimno posjećeni, ima nekih koji su manje posjećeni, a onda kada dobijemo tu srednju vrijednost, možemo biti zadovoljni. Posebno zato što se u Bjelovaru nude i brojne druge aktivnosti, na kojima građani mogu potrošiti vrijeme, a i ljudi su zaposleni, dakle, jasno je da treba naći vrijeme za knjižnicu – poručuje Vjeruška Štivić, ravnateljica Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelovar.
Knjižnica ima 40 programa, pa i vraćanje knjiga bez naplate zakasnine
Ipak, u knjižnici su za ovaj Mjesec hrvatske knjige 40 raznovrsnih predavanja, predstavljanja knjiga i radionica u knjižnici. Štivić ističe da iako Hrvati ne čitaju možda puno, znaju da u knjižnicama mogu pronaći razne informacije, koje na internetu – danas jesu, za deset godina nisu, dok su u knjigama trajne.
– Ne bih se složila s tom tezom da se manje čita, baš naprotiv, čita se i više. Danas možda nisu toliko među mlađim populacijama popularne knjige ili novine, ali i čitanje u digitalnom obliku, tekstova s portala, pa i to je čitanje. Lektira je, nasreću ili nažalost, još uvijek obavezna, pa ako žele neku dobru ocjenu, učenici će se potruditi oko njezinog čitanja. Ona se doista uvijek i posuđuje – kaže Štivić.
Kako bi mlade motivirali na čitanje, u posljednje je vrijeme proizašla i nova književna forma – grafička novela, spoj knjige i stripa. Pa, iako se trude privući mlade generacije na čitanje, knjižnica ih nikako ne može natjerati da čitaju knjige. No, uvijek postoji i neka druga motivacija.
Čitanje je važno za stvaranje krtičkog mišljenja
– Imala sam ja situacije dok je bio čitateljski klub, pa se jedan dječak zbog jedne djevojčice koja mu se sviđala uključio i na kraju je potaknuti našim raspravama o knjigama i sam počeo čitati. Nikad ne znamo gdje se kod nekog djeteta može dogoditi okidač pa da dohvati neku knjigu koja mu se svidi i da nastavi onda poslije čitati. Kao i za odrasle korisnike isto se trudimo i s izložbama i s nekakvom pristupačnošću kolega na odjelu razgovora, jer 90 % ljudi koji dođu ne dođu samo po knjigu, nego se uvijek malo porazgovaraju – priča Štivić.
Da je teško učenike primorati da uvijek pročitaju zadano djelo, slaže se i profesorica hrvatskog jezika, Marina Miletić Herout. No, smatra da nije nužno da im se knjige sviđaju, već da čitanjem razviju svoje moždane vijuge.
– Djeca danas većinom ne čitaju, rijetki su oni koji zaista vole čitanje. Oni koji čitaju, čitaju knjige koje su njima tematski zanimljive. Velik otpor pružaju prema djelima za cjelovito čitanje koja su obavezna u programu nastave jer, samim time što su obavezna, nisu im zanimljiva niti privlačna. Ipak, kad ih pročitaju (i ako ih pročitaju), tijekom razgovora na nastavi saznajemo da su im se ipak djela i svidjela. Naravno, ne sva. Smatram da nije ni presudno da se sva djela svima svide, već upravo da iznesu svoja kritička razmišljanja o djelu i da shvate poruku koju iz djela mogu izvući te je primijeniti na svakodnevne životne situacije – pojašnjava Miletić Herout.
Ipak, na druženje, pokušaj razvoja kritičkog mišljenja ili povećani posjet knjižnicama u Mjesecu hrvatske knjige pozivaju sve knjižnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Ako ništa drugo, dugo posuđene knjige mogu se vratiti bez naknade.