Nije nogomet, nije rukomet: Ovaj sport troši brdo kalorija i donosi uspjehe Bjelovaru!

Nordijsko hodanje je oblik fizičke aktivnosti gdje je obično, prirodno hodanje pojačano dodavanjem posebno dizajniranih štapova. Hrvatski nordijski savez broji 15 klubova i udruga, među kojima se u posljednjih četiri godine bjelovarski nordijski klub Obzor ističe kao najtrofejniji.

O receptu uspjeha progovara Goran Iličić, jedini trener nordijskog hodanja u regiji te predsjednik Kluba nordijskog hodanja Obzor.

– Rezultati koje su naše članice nedavno postigle u Finskoj plod su rada žena koje redovito treniraju te odrađuju tehničke i brdske dionice. Neke od žena su čak i dvostruke prvakinje Hrvatske – uvodno je istaknuo Iličić.

Klub nordijskog hodanja Obzor broji 40 redovnih članova i oko 20 povremenih članova, odnosno rekreativaca.  Kroz školu nordijskog hodanja kluba Obzor prošlo je oko 160 polaznika.

Pripreme i trening

Treninzi nordijskog hodanja najčešće se obavljaju na području Sportskog parka Borik, gdje se nalazi trim staza. Također, treninzi se obavljaju i na lokalitetima oko grada, odnosno na Bilogori.

– Osnovna stvar je savladati tehniku nordijskog hodanja kroz osnovni tečaj koji se održava dva do tri puta godišnje, ovisno o interesu. Taj tečaj moramo organizirati te ljude educirati, odraditi to tako da tehnički savladaju osnovni element potiska štapovima te samu tehniku. Nakon toga ih malo po malo uključujemo u rekreativne programe. Oni koji žele više, koji žele napredovati i postići kondiciju, uključuju se u sportski dio natjecanja – kazao je Iličić te dodao kako ima i članova se upisuju samo zbog rekreacije, druženja i zabave.

Povijest ovog sporta

Nedavno održano Svjetsko prvenstvo u finskom gradu Lahtiju još jednom je istaknulo bogatu sportsku tradiciju ovog grada. Već više od 90 godina Lahti je središte tradicionalnih sportova, a upravo se ovdje, 30-ih godina prošlog stoljeća, iz skijaškog trčanja rodilo nordijsko hodanje. U tim godinama, zbog nedostatka snijega, sportaši su tražili alternativne metode treninga, koje su im istovremeno omogućavale rehabilitaciju i oporavak nakon napornih priprema.

– U ono vrijeme, stanovnici su uzeli motke i izašli van na suhi trening s tim skijaškim motkama koje su bile visoke. Danas je znanost došla do biomehaničkog podatka koja visina štapova je idealna pojedinačno po svakom čovjeku. Ergonomski se prilagodi štap i to je bitno za prirodan pokret kretanja ruke koji ide u obliku slova A, iz pokreta ramena. Onda uz taj korak peta prsti i sve ostale elemente dobivamo potisak štapa – zaključio je Iličić te nadodao kako običan hod troši oko 200 kalorija dok hod s nordijskim štapovima troši 420 kalorija, znači duplo više, što rezultira i većom efikasnošću tog hoda.

foto: facebook