Mogu li nova definicija i strože kazne odvratiti nasilnike?

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je prošle godine prijavljeno 186 prekršaja i 48 kaznenih djela nasilja u obitelji. 63 posto žrtava prekršaja nasilja u obitelji i čak 96 posto žrtava kaznenih djela obiteljskog nasilja su bile žene. Na području Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske lani nije ubijena nijedna žena. U cijeloj zemlji devet od toga dvije u posljednjim danima 2023. kada je u Velikoj Gorici muškarac ubio suprugu i majku. Istog dana u Međimurju je 55-godišnjak u dvorištu obiteljske kuće bacio bombu i pri tome ranio tri godine mlađu ženu. Početkom ove godine u javnosti je odjeknuo slučaj iz Požege gdje je ravnatelj Centra za socijalnu skrb Vjekoslav Potočanac smijenjen zbog nasilja u obitelji, a u Bjelovaru su mnogi u nevjerici čitali o 24-godišnjaku i 27-godišnjaku koji su djevojku kojoj su navodno bili prijatelji pronašli onesviještenu i umjesto da joj pomognu su ju razodjenuli i fotografirali za što su dobili kaznu od osam mjeseci uvjetno. Nerijetko se upozorava na premale kazne i nedovoljnu zaštitu žrtava, a Vlada će sada kroz niz izmjena Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku prema riječima ministra pravosuđa Ivana Malenice “korjenito promijeniti sustav zaštite žena od nasilja”.

Nova definicija i strože kazne

Zakonskim izmjenama se tako uvodi definicija teškog ubojstva, a teškim ubojstvom će se smatrati ubojstvo bliske osobe, ali i osobe koja nije bliska, ali koju je počinitelj ranije zlostavljao. Uz to će rodna utemeljenost čina biti otegotna okolnost pri čemu je rodno utemeljeno nasilje nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena. Upravo taj dio dijeli javnost, dio smatra da bi određivanje rodno utemeljenog nasilja i uvođenje femicida u zakon moglo otvoriti vrata diskriminaciji muškaraca, a dio da se time prepoznaje problem.

-Treba vidjeti hoće li to u budućim sudskim procesima igrati ulogu ili je to tek floskula na papiru, ali mislim da ćemo zaživi li femicid u kazneno-pravnom sustavu slati jasnu poruku da je ubojstvo i nasilje nad ženama neprihvatljivo – drži Mirjana Bilopavlović iz pakračke udruge Delfin koja se godinama bavi žrtvama nasilja i pravima žena.

 

 

Prema novim pravilima se povećavaju kazne za silovanje, preciznije se definiraju kaznena djela nasilja u obitelji, nametljivog ponašanja i spolno uznemiravanja koje iz prekršajne prelazi u kaznenu sferu, a što se kazna za teško ubojstvo bliske osobe tiče, one se udvostručuju, pa će minimalna zatvorska kazna umjesto dosadašnjih pet iznositi deset godina. Nasilnike treba strože kažnjavati, no postoji i jedan ali.

-Žive bile, pa vidjele. Do sada kada je kazna bila pet godina tko je i dobio pet godina? Prvostupanjska presuda je rekla pet godina, onda je drugostupanjska smanjila na tri godine, a zbog dobrog ponašanja su izašli za 24 mjeseca. No, mislim da nasilnike treba izložiti strožim kaznama jer ćemo na taj način kao društvo poslati jasnu poruku o nultoj toleranciji na nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, a pretpostavljam da bi to za buduće počinitelje moglo biti odvraćajuće – smatra Bilopavlović.

Snažnija zaštita žrtava

Nova definicija i strože kazne nisu jedine novine. Prema novim odredbama nasilnik koji prekrši izrečene mjere opreza se u roku od 24 sata može poslati u istražni zatvor, kod zabrane prilaska je određena minimalna udaljenost od sto metara (do sada nije bila propisana), sud kod izricanja mjera opreza ubuduće mora uzeti u obzir i očitovanje žrtve koja se od sada na izricanje i ukidanje tih mjera može žaliti, a sud je žrtve obvezan i obavijestiti da se počinitelju ukida istražni zatvor. Sve to bi trebalo zaštititi žrtve i ‘pokrpati’ dosadašnje rupe u sustavu. Pod uvjetom da će praksa pratiti zakon.

-Izuzetno je važno koliko će to biti primjenjivo, a što će se događati s onima koji to neće primjenjivati? Nema sankcija i to je problem – upozorava na mogući problem naša sugovornica.

Ono što udruge koje rade sa žrtvama nasilja pozdravljaju je što sada žrtve dobivaju pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak. To je izuzetno važno jer iako ih o pravima i onome što ih čeka obavještavaju u policiji, Centru za socijalnu skrb i sudu, one to često nisu u stanju shvatiti.

-Strah i stres odrade svoje i dosta informacija zaborave ili ih ne shvate u potpunosti, pa im podrška i pratnja kod odlaska na policiju, sud, na svjedočenje ili ishođenje prava uvelike olakšava. U takvim trenucima jako puno znači da vas netko ‘pogurne’, prati i da znaju da nisu same – kaže voditeljica bjelovarske sigurne kuće Iskrica Strčić.

 

 

Podrška žrtvama u sudskom procesu je pri tome dobra ne samo za njih nego i za sam postupak što je potvrdio dosadašnji rad udruga.

-Dobile smo povratne informacija od sudaca i državnih odvjetnika da su žrtve uz pratnju osobe od povjerenja uz puno manje uznemirenosti i straha odgovarale na postavljena pitanja i da su bile smirenije, pa su postupci davanja iskaza trajali kraće – ističe Mirjana Bilopavlović iz Delfina, udruge koja kroz Mrežu podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela, a uz financijsku potporu Ministarstva pravosuđa i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva žrtvama i svjedocima pomaže već sedam godina. Jamstvo da će takav vid potpore biti pružen svima je svakako korak naprijed.