Njemačko zdravstvo grca u dugovima, bolnice proglašavaju stečajeve

Čitav sustav zdravstvene skrbi u Njemačkoj je već i preko granica izdržljivosti i ekonomske računice. Procjenjuje se kako će njemački zdravstveni osiguravatelji ovu godinu završiti s nekih 17 milijardi eura gubitka, sljedeće bi to mogao biti minus od čak 30 milijardi, piše Tportal.
A ta mizerija se neminovno prenosi na liječnike – i bolnice. Već ove godine je četrdesetak bolnica u Njemačkoj moralo proglasiti stečaj, a ‘iako je i to daleko više nelikvidnosti nego inače, 2024. prijeti biti rekordna godina po stečajevima bolnica’, kaže Gerald Gaß iz Njemačkog društva bolnica (DKG).

Jer poslovne knjige bolnica su u žalosnom stanju, a osobito raste trošak osoblja. 2022. je negdje oko polovice njemačkih bolnica godinu završilo u minusu, ove godine će to biti njih tri četvrtine. Gaß procjenjuje kako će barem dvostruko više bolnica sljedeće godine proglasiti stečaj. Prošlu, 2022. godinu je 35 posto bolnica završilo u plusu, ove godine će to biti 7 posto., piše Deutsche Welle.
u samim bolnicama je raspoloženje turobno: prema provedenoj anketi, u 71% njemačkih bolnica očekuju još teže stanje, samo njih 4% vjeruje da će stanje biti bolje.
Za čelnika društva njemačkih bolnica je stvar jasna: tako loši rezultati se nisu vidjeli još od početka usporednog mjerenja rezultata njemačkih bolnica u 2000. godini i bolnice nisu više u stanju pokrivati troškove iz tekućih prihoda. Tu Gaß jedino vidi kako država mora bolnicama opet nadoknaditi gubitke nastale inflacijom, a do kraja godine je tu riječ o nedostatku od oko 10 milijardi eura. „Inače će ti poslovni rezultati dovesti do sve više stečajeva i zatvaranja bolnica“, kaže Gaß za Mrežu njemačkih redakcija.

Sindikat liječnika Marburger Bund upozorava i na problem što su u slijepu ulicu dospjeli pregovori o reformi bolničkog sustava u neslozi savezne vlade i pokrajina. Bez dogovora prije svega o tome tko će i u kojoj mjeri preuzeti troškove i u bolnicama vlada sve veći strah i može se ponuditi sve lošija medicinska usluga. ‘To znači da se taj spor vodi preko leđa pacijenata’, kaže predsjednica tog sindikata Susanne Johna za list Augsburger Allgemeinen Zeitung.
‘Isplativi’ ili medicinski potrebni bolnički kreveti?
Već i prije se vodila stalna bitka između liječničkog osoblja i poslovnih uprava bolnica oko medicinske opreme i bolesničkih kreveta gdje je prvo pitanje bilo, isplati li se investicija – a ne je li medicinski nužna i opravdana za bolju skrb bolesnih. U ovim okolnostima je još gore: o nekakvim novim odjelima i aparatima se u mnogim bolnicama uopće više niti ne govori jer nitko ne zna, hoće li za godinu ili dvije uopće postojati taj odjel ili čitava bolnica, svjedoči Johna.

‘Treba svima biti jasno što to znači za skrb bolesnih ako se još više smanjuju kapaciteti i broj postelja na primjer na odjelima intenzivne skrbi ili budu zatvorene čitave bolnice’, upozorava čelnica sindikata liječnika. ‘Već sad svjedočimo o još neviđenom broju stečajeva bolnica, a sljedeće godine stanje prijeti da bude još teže’.

Usprkos svim tim teškoćama, njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach ‘ne vjeruje’ u nekakvo veliko odumiranje njemačkih bolnica u sljedećoj godini, iako ne može isključiti da će i dalje biti pojedinih slučajeva. Ne samo da će država i dalje novčano pomagati njemački zdravstveni sustav – do proljeća će to biti dodatnih 3,2 milijarde eura, nego ukazuje i kako je zapravo već postignut načelni dogovor savezne i vlada njemačkih pokrajina oko reforme bolničkog sustava.

Tu bi kvaliteta, a ne tek puki broj pacijenata i zauzetih bolničkih kreveta bio mjerodavan u plaćanju usluge bolnicama, ali i u tim dobrim namjerama ima previše detalja o kojima još nema sloge.