Uskoro kreće prikupljanje otpada iz smeđih kanti, evo što sve smijete bacati u njih

Ostaci voća i povrća, ljuske jajeta, talog kave, vrećice čaja, manje količine kruha i peciva, uvelo cvijeće, granje, trava, kora drveta, piljevina i borove iglice dobrodošli su sastojci smeđih kanti čije prikupljanje na području koje pokriva bjelovarski Komunalac kreće 8. siječnja. Naime, prikupljanje biootpada postaje zakonska obaveza svih jedinica lokalne samouprave. Smeđi spremnici iz stambenih zgrada će se prazniti jednom tjedno, a iz obiteljskih kuća svaka dva tjedna.

– Odvozi se na isti dan kada se prikuplja miješani komunalni otpad, ali s drugim specijaliziranim vozilom. Posljednjih mjesec dana obavljamo razgovore s predstavnicima stanara. Svi vlasnici stanova u stambenim zgradama će dobiti košarice, a u dvorištu zgrada bit će jedan veliki spremnik. Kada je riječ o obiteljskim kućama, već je podijeljeno oko 90 posto spremnika. Ono što je bitno je da u njih ne bi smjela ići termički obrađena hrana ni kosti. S druge strane, ako netko na rubnim dijelovima grada ili na području općina ima ostatke bala sijena, to je jako dobar materijal za dobar kompost – pojasnila je predsjednica Uprave bjelovarskog Komunalca Ivana Jurković Piščević. Inače, prema procjenama države u miješanom komunalnom otpadu, 30 do 40 posto otpada na biootpad.

– Njegovim izdvajanjem zeleni spremnici će se manje puniti, a mi ćemo raditi kompost. U pokusnom radu kompostane napravili smo kompost koji je neovisni laboratorij definirao kao kompost prve klase. Sada radimo na projekcijama kako tim kompostom izaći na tržište, ali s druge strane i kako tim kompostom potaknuti građane da što više odvajaju – kazala je Jurković Piščević dodajući kako se na području koje pokriva bjelovarski Komunalac svake godine povećava stopa prikupljenog korisnog otpada za 20 posto. Podatak je to koji pokazuje da smo na dobrom putu. Tijekom prvih 11 mjeseci ove godine prikupljeno je oko dvije i pol tisuće tona otpada, a od početka rada odlagališta Doline oko 16 tisuća tona korisno odvojenog otpada. Taj otpad, naglasila je Jurković Piščević, ne završava na odlagalištu otpada nego se ponovno oporabljuje.