Moždani udar nije rezerviran samo za stare: Mladi, obratite pažnju na ova stanja

Iako je moždani udar uglavnom shvaćan kao bolest starije životne dobi, danas smo svjedoci da je riječ o bolesti koja se sve češće javlja i kod mlađih osoba. Oko 30 posto osoba oboljelih od moždanog udara su osobe mlađe od 65 godina, a incidencija oboljelih od moždanog udara koji su mlađi od 45 godina varirao između 3 i 11 osoba na 100 stanovnika godišnje. Upravo je ovih dana obilježen Svjetski dan moždanog udara.

-Postoje određene specifičnosti uzroka moždanog udara koje se razlikuju kod osoba mlađe i starije životne dobi. Kod osoba starije životne dobi faktori rizika su povišen krvni tlak, povišene masnoće, šećerna bolest, pušenje i konzumacija alkohola. Oni nisu rijetkost ni kod osoba mlađih od 45 godina, ali oni imaju i druge specifične rizične faktore. To su kongenitalne i stečene bolesti srca, neki hematološki poremećaji, genetski poremećaji, konzumacija droga, trudnoća i migrena – upozorava neurologinja iz Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić” Bjelovar Marina Šimunović dodajući kako je oko četvrtine moždanih udara uzrokovano poremećajima vezanim uz srce. Na takav moždani udar prvenstveno treba posumnjati, otkriva liječnica, kod bolesnika koji su preboljeli srčani udar, imaju poznatu bolest srca, srčanih valvula ili koje nemaju uredan EKG.

Povezanost srčanih mana i moždanog udara

– Iako se posljednjih nekoliko desetaka godina puno govori o srčanoj mani kao uzroku moždanog udara, potrebne su dopunske pretrage koje će potvrditi vezu između te srčane mane i nastalog moždanog udara. Češći kardiološki problem, a vrlo jasno je povezan s nastankom i jedan je od češćih uzroka moždanog udara kod mlađih osoba je fibrilacija atrija, odnosno treperenje srčanog atrija. To treba ozbiljno shvatiti i liječiti. Smatra se kako više od 70 posto moždanih udara možemo prevenirati pravovremenim uvođenjem terapije jer fibrilacija atrija povećava rizik od moždanog udara za čak tri do pet puta – naglašava doktorica Šimunović.

Osim kardioloških, nastavlja naša sugovornica, potencijalni uzrok moždanog udara kod osoba mlađe životne dobi su različiti hematološki poremećaji, odnosno stanja koja povećavaju šansu za grušanje krvi. Oni su uzročnici dva do sedam posto moždanih udara kod mlađih osoba. Pažnju treba usmjeriti i na poremećaje krvnih žila, odnosno vaskulopatiju, kao i na upalne promjene krvnih žila, odnosno vaskulitis. Tu je vrlo važno spomenuti raslojavanje stijenke karotidne arterije je vrlo važan uzrok moždanog udara kod mlađih. Vaskulitisi su rijetka stanja. Svakako treba upozoriti i na migrenu koja je jedan nekonvencionalni čimbenik rizika za moždani udar i druge cerebrovaskularne poremećaje.

– S većom učestalošću napada migrene, veći je i rizik za nastanak moždanog udara. Razumno je tim ženama preporučiti prevenciju drugih konvencionalnih faktora rizika poput stresa, poremećaja spavanja, sjedećeg načina života i pretilosti. Osim toga, stručnjaci se slažu da su kombinirani hormonski kontraceptivi, zbog povećanog rizika za nastanak moždanog udara, kontraindicirani kod žena s migrenom koje su starije od 35 godina, kao i kod onih koje boluju od migrena s aurom – napominje neurologinja posebno ističući kako je, kada dođe do moždanog udara, izuzetno važno što prije prepoznati simptome moždanog udara. Najčešće su to poremećaji govora, asimetrija lica, odnosno spušten usni kut jedne strane lica, različit osjet jedna polovice tijela ili motorička slabost jedne strane tijela, poremećaj ravnoteže, odnosno nemogućnost osobe da samostalno sjedi ili se samostalno kreće praćeno nekim drugim simptomima poput mučnine ili povraćanja. Prvi korak u liječenju je prepoznati simptome jer simptomi su ti koji dovode pacijenta liječniku.

Šanse za oporavak

– Uvijek treba tražiti uzroke. Bitno je odakle je ugrušak došao jer kod osoba mlađe životne dobi, on je najčešće odnekuda došao. Kod stariji se ugrušak godinama skupljao i taložio u toj krvnoj žili. Upravo zato je vrlo važno dijagnostički adekvatno analizirati svakog pacijenta. Osim kompletne krvi slike, važno je što prije napraviti EKG. Ako su nalazi potpuno u redu, treba ih nadopuniti dodatnim pretragama – obavezno ultrazvukom srca, kao i testovima kojima se krv analizira na nasljedne poremećaje – ističe doktorica Šimunović dodajući kako se liječenje osoba mlađe životne dobi u principu ne razlike od liječenja osoba starije životne dobi. Ipak, naglašava kako je svaki pacijent individua za sebe.

– Vrlo je važno koji dio mozga je oštećen, u kojoj mjeri je oštećen, a sukladno tome se daju prognoze za oporavak. Vrlo često viđamo starije osobe koje se od lakših moždanih udara oporavljaju brže i bolje na račun kolateralnih arterija. U starijim aterosklerotski promijenjenim krvnim žilama te promjene se razvijaju kroz godine, a kako se krvne žile začepljuju istovremeno druge krvne žile u mozgu kompenziraju tu krvnu žilu. U konačnici, kad se jedna krvna žila začepi, druge krvne žile su već osposobljene pokriti taj teritorij i time napraviti veliku uslugu te doprinijeti boljem oporavku pacijenta. Osobe mlađe životne dobi te kolaterale nemaju i vrlo često, ako dođe do naglog začepljenja, nema dovoljno kompenzatornih mehanizama koji bi spasili moždano tkivo od većih oštećenja. Upravo zato i ovoga puta treba naglasiti činjenicu da je u liječenju i zbrinjavanju moždanog udara najvažnije na vrijeme doći u bolnicu kako bismo mogli taj krvi ugrušak ili otopiti lijekovima ili mehanički odstraniti. Naime, prognostički je najvažnije krvnu žilu ponovno osposobiti da donese krv mozgu – posebno naglašava doktorica Šimunović. Pri tome dodaje kako, s druge strane, osobe mlađe životne dobi imaju jednu silu koja ih tjera na oporavak. Uz pomoć cijelog rehabilitacijskog tima i podrške obitelji i prijatelja često se oporave u većoj mjeri.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.