Samo pozitivna iskustva o cjelodnevnoj nastavi! Ravnateljica: ‘Svi smo se u školi još više povezali’

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

VELIKI GRĐEVAC – Eksperimentalni program cjelodnevne nastave mnogima je zadao vrtoglavice, a oni uključeni u ovu najnoviju obrazovnu priču nisu znali što ih čeka. Danas, nekoliko tjedana nakon početka nove školske godine, brojne su se nedoumice iskristalizirale, a škole su mogle vidjeti kako cjelodnevna nastava izgleda u praksi. Provjerili smo kako su se snašli u jedinoj školi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koja se odlučila prijaviti na program – Osnovnoj školi Mate Lovraka Veliki Grđevac.

– Iako sama provedba traje tri tjedna, naše pripreme išle su od početka sedmog mjeseca, od edukacija učitelja, pripreme tjednog zaduženja, rasporeda sati, brige o stručnom kapacitetu. Sada smo jako zadovoljni, ali bili smo skeptični na početku, bojali smo se i nismo znali u što točno ulazimo, a bilo je i roditelja koji su bili i za i protiv. Morali smo pronaći balans – priča ravnateljica Marina Balen.

Velikogrđevačka škola uspostavila je A1 nastavu što je redovita nastava, A2 što je potpora i obogaćeno učenje i B1 aktivnosti.

– Za B1 aktivnosti jako smo se bojali kako ćemo ih uspjeti popuniti s obzirom na to da je dosta roditelja u startu mislilo da im djeca idu kući već u 13:15 nakon obveznog djela nastave. Međutim, dogodilo se nešto sasvim suprotno, morali smo uvesti dodatne grupe koje smo oformili iz nekoliko B1 aktivnosti. Tako da mi imamo mlade knjižničare, sportom do zdravlja u četiri termina za 34 učenika, mlade tamburaše, novinarsku skupinu, dramsku skupinu, dvije grupe za robotiku, lutkare, učeničku zadrugu, dvije grupe malog majstora, domaćinstvo, kreativne radionice, likovnjake i mlade vatrogasce. Petak smo ostavili za rad sa stručnom službom škole kroz A2 i B1 program gdje učenici mogu doći na razgovor i reći sve što im je na duši – rekla je Balen.

Bitno je naglasiti da učenici imaju osiguran prijevoz do škole, ali i da su, iako prvotno skeptični, roditelji dali podršku cjelodnevnoj nastavi.

– Imamo grupu izviđača, a jedan dan su učenici s roditeljima cijelo popodne proveli u šumi. Što ima ljepše nego provesti popodne u šumi i druženju s obitelji i prijateljima. Nekako smo se sada još više svi povezali, u školi vlada jako pozitivno ozračje i  nasmiješena lica što mi je najvažnije – kaže ravnateljica.

Priznaje ravnateljica da nije bilo lako biti jedina škola u županiji koja se uključila u program zbog čega se morala konzultirati sa školama izvan županije. Isto tako, provedba programa puno ovisi od škole do škole odnosno o kadru s kojim škola raspolaže.

– Mislim da bi u nekoj drugoj školi bilo potpuno drugačije sve posloženo organizacijski. Primjerice, kod nas učitelji rade na više škola. Male škole možda imaju velik broj zaposlenika, ali mnogi rade malu satnicu jer već nakon drugog sata moraju u drugu školu – dodaje.

Prednost cjelodnevnog boravka su i dva obroka pa djeca sada u školi imaju i doručak i ručak.

– Doručak je lagan i učenici ga sada s voljom pojedu. Neki učenici čak kažu da ručak moraju repetirati koliko im je dobar. Jednostavno su više naviknuti imati doručak oko 10 sati nego ručak – kaže Balen. 

Razgovarali smo s učenicima 7. b razreda o cjelodnevnoj nastavi, a prema njihovim odgovorima, čini se da je OŠ Mate Lovraka Veliki Grđevac napravila dobar posao.

– Bolje sada shvaćam neke predmete, primjerice matematika i hrvatski mi idu bolje nego prošle godine. Zadaće sada možemo pisati u školi i ponavljati s učiteljicom ako nam nešto nije jasno, sve nam objasne, ispiti su lakši, a i usmena odgovaranja. Poslije škole ostajem i na likovnoj skupini. Do 15 sati sam u školi i nije to tako strašno – rekla je Marinela Haraminčić.

– U početku mi se nije baš sviđala ideja cjelodnevne nastave jer se svašta pričalo, ali kada smo ušli u priču, vidio sam da nije tako strašno. Više se imamo vremena posvetiti učenju. Imamo potpore i na tome ponavljamo što nam nije jasno. Učitelji nam za kod kuće ni ne daju zadaću jer sve ponovimo u školi. Idem na izborni sat njemačkog pa sam utorkom u školi do 16 sati, srijedom do 15, a četvrtkom i petkom do 14. Sve u svemu, više mi se sviđa sada nego prošle godine – kaže Karlo Aščić.

Da cjelodnevna nastava nije tako loša kao što se pričalo smatra i Karlo Brođanac. 

– Ostajemo malo duže u školi, ali isto tako više naučimo. Na početku se ni roditeljima nije to baš sviđalo, ali kada su vidjeli da nemamo zadaće i da više napravimo u školi, onda im se svidjelo. Od aktivnosti idem na robotiku – kaže Karlo.

– Nije mi bilo strašno ni od samog početka jer sam znala da ću više naučiti u školi nego kod kuće, a bez zadaće imamo i više vremena kod kuće. Više naučim i zato što imamo blok satove pa mi je lakše. Osjetim napredak. Idem i na likovnu skupinu te na izborni jezik njemačkog – rekla je Maja Zrinjov.

Učiteljica razredne nastave Ana Nakani trenutačno ima drugi razred u koji ide 19 učenika. Cjelodnevna nastava se i za niže razrede pokazala izazovna, ali i veliki plus.

– Mi smo se već dobro uhodali i prednosti se već sada vide. Primjerice, radili smo inicijalne ispite iz hrvatskog, a sviđaju mi se i rezultati iz matematike jer su učenici na ispitu primijenili sve ono što smo učili u školi. Hrvatski jezik je specifičan jer su učenici tek završili prvi razred pa se još uvijek borimo sa čitanjem. Sada još više čitamo na dodatnom satu i satu potpore jer imamo više vremena. Vjerujem da, kada nauče dobro čitati, sve će poslije biti jednostavnije i lakše – kaže Nakani koja se s roditeljima dogovorila da s djecom kod kuće provjere njihovoNAKON TRI TJEDNAb čitalačko znanje.

Kao što je slučaj bio i prije, netko kod kuće i sada mora raditi više, a netko ništa. Učenici slobodno knjige i radne bilježnice mogu ponijeti doma ako žele.

– Mislim da su učenici dobri. Nekada je možda teško učenicima ostati duže u školi, ali mislim da nam je svima bilo teže kada smo u prvom razredu ostajali samo jedan dan do 13 sati. Oni sada znaju raspored kojeg vode, a imaju i razne aktivnosti poslije nastave – navodi Nakani. 

Čini se da velikogrđevačka osnovna škola, barem za sada, ima samo riječi hvale za eksperimentalni program cjelodnevne nastave kojem su se odlučili pridružiti. I dalje im želimo puno sreće i napretka u tjednima koji dolaze kao i bolje rezultate koji bi bili šlag na torti.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Ana Nakani
Karlo, Karlo, Maja i Marinela

PODIJELI S PRIJATELJIMA!