Što ako se razbolite? Trebate li na posao, nositi masku, docijepiti se? Evo odgovora!

S dolaskom hladnijeg vremena stope koronavirusne bolesti ponovno rastu diljem sjeverne hemisfere, s nekoliko novih varijanti na sceni, piše francuska novinska agencija Afp. Evo što trebate znati.

Covid naspram drugih sezonskih bolesti 

Pandemija covida imala je užasan danak, s gotovo sedam milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta.

Ali zahvaljujući cjepivima, stečenom imunitetu i boljim metodama liječenja, virus se sada daleko lakše podnosi.

U Sjedinjenim Državama tzv. višak smrtnih slučajeva od proljeća više ne odstupa od prosjeka.

“Da me pitate da biram između gripe i covida, odabrao bih covid jer je pojedinačno gripa teža”, rekao je Ashish Jha, bivši koordinator za covid u Bijeloj kući i dekan za javno zdravstvo na Sveučilištu Brown.

No dok je covid sada manje smrtonosan za pojedince, “čini se da ima i veće stope dugoročnih komplikacija”.

Covid je također manje sezonski od gripe, zarazniji je, a tijekom posljednje tri američke zime dosegao je vrhunac od prosinca do siječnja, dok vrhunac gripe dolazi kasnije.

Amesh Adalja, specijalist za zarazne bolesti u Centru za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins, stavio je covid “u rang” s gripom i RSV-om, ali je naglasio da je ozbiljniji od obične prehlade.

Docijepiiti se ili ne?

Pfizer, Moderna i Novavax razvili su nova cjepiva koja preciznije ciljaju trenutne varijante, sve ‘potomke’ omikrona koji je postao dominantan krajem 2021.

Postoji široki konsenzus da će godišnje docjepljivanje koristiti najugroženijima. No raspravlja se o tome donosi li svima dodatnu vrijednost.

Studije pokazuju da su gotovo svi već bili zaraženi. A prethodne infekcije u kombinaciji s cjepivima naučile su imunosni sustav da zaustavi ozbiljne ishode čak i kada ne može obraniti organizam od infekcije.

Jedistvena preporuka za svo stanovništvo više nema smisla i mogla bi smanjiti povjerenje u javno zdravstvo, rekla je Monica Gandhi, autorica knjige “Endemic: A Post-Pandemic Playbook”.

Na primjer, mRNA cjepiva Pfizera i Moderne nose male rizike od upale srca kod mlađih muškaraca.

Europske zemlje savjetuju godišnje docjepljivanje samo za skupine s većim rizikom, ali neki stručnjaci ne vide nedostatke u sveobuhvatnijim preporukama.

“Ljudi s niskim rizikom još uvijek imaju koristi od docjepljivanja”,smatra Ziyad Al-Aly, epidemiolog sa Sveučilišta Washington u St. Louis.

Sjedinjene Države preporučuju da se gotovo svi docijepe svake godine protiv covida.

Jesu li maske još uvijek korisne?

Stručnjaci se razilaze oko ove teme, jedne od najkontroverznijih u pandemiji.

Pregled podataka kliničkih ispitivanja ugledne neprofitne organizacije Cochrane o tome pomaže li promicanje nošenja maski usporiti respiratorne viruse pokazao je neuvjerljive rezultate.

Nije, dakle, dokazano da široka primjena ima značajan učinak.

Ono što istraživači znaju – zahvaljujući laboratorijskim eksperimentima – je da dobro prijanjajuće maske niske propusnosti kao što su N-95 štite pojedince.

“Pojedinci stoga mogu odlučiti nositi dobro prijanjajuće, visoko filtrirajuće maske u zatvorenom prostoru kako bi osigurali osobnu zaštitu od respiratornih patogena”, rekla je Gandhi, profesorica na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, iako vjeruje u cjepiva za sprječavanje teških bolesti, uključujući među onima s visokim rizicima.

 Što s testiranjima i odlaskom na posao?

Stručnjaci se slažu da ima smisla da se ljudi s većim rizicima – starije osobe i one sa stanjima kao što su rak, pretilost i dijabetes – testiraju kada imaju simptome.

To je zato što bi te skupine “imale koristi od antivirusne terapije unutar petodnevnog razdoblja”, rekao je Adaja.

Najistaknutiji tretman je Paxlovid, za koji se pokazalo da smanjuje rizik od teških oblika bolesti i smrti među visokorizičnim osobama.

Neki zdravstveni sustavi odlučili su da je testiranje rizičnih ljudi sve što je potrebno.

“Većina se ljudi više ne treba testirati na koronavirus. Kako biste spriječili širenje zaraze, pokušajte ostati kod kuće ako vam nije dobro”, kaže nacionalni zdravstveni sustav Ujedinjenog Kraljevstva.

 Što je s dugim Covidom? –

Istraživanje dugotrajnog covida odnosno njegovih simptoma koji traju tjednima ili mjesecima ostavilo je nejasnoće, otežane nedostatkom standardiziranih definicija za to stanje koje ima više uzroka, rekao je Adalja.

Al-Aly procjenjuje da je prevalencija između 4-7 posto, ili 65 milijuna ljudi diljem svijeta.

“Nažalost, nismo postigli nikakav napredak u liječenju dugotrajnog covida. To bi trebao biti hitan prioritet za istraživanje”, rekao je.

Čini se da prethodno cijepljenje smanjuje rizik od kroničnog covida i da je to stanje povezano s težinom infekcije.

Američka vlada financirala je neka istraživanja o ovom stanju, a jedna je nedavna studija pokazala da je lijek za dijabetes pod nazivom metformin smanjio rizik od dugotrajnih simptoma za 40 posto. (Klikni News/Hina)

Foto: Pexels