Hrvatska nakon samo 30 godina samostalnosti uvrštena u krug 38 naprednih gospodarstava svijeta

Prema Međunarodnom monetarnom fondu, Hrvatska više ne pripada državama u razvoju. Vijest je to koja je u domaćim medijima ostala potpuno neprimijećena. Mlađim generacijama, onima koje nisu odrasle Jugoslaviji i nisu živjele u vrijeme kada je prioritet vlasti bio da svi građani budu podjednako siromašni, ta vijest možda i neće previše značiti. Baš kao što onima koji nisu bili rođeni u vrijeme njemačke marke vijest da je Hrvatska ušla u eurozonu nije puno značila.

Skupini „napredno gospodarstvo” pripada 38 država (uz tri neovisna teritorija – Portoriko, Hong Kong i Makao), a u njoj nema mjesta niti za Katar, a niti za Ujedinjene Arapske Emirate, jer nemaju dovoljno diverzificirano gospodarstvo.

Od šest kandidata za članstvo u OECD, jedina je Hrvatska u toj kategoriji: nisu ni Brazil, ni Argentina, ni Peru, ni Rumunjska ni Bugarska, a jednako tako nisu ni Poljska ni Mađarska.

Jedan od razloga zbog kojih je MMF uvrstio Hrvatsku u top 40 svjetskih gospodarstava jest i visok udio obnovljivih izvora energije. Od 27 članica EU, Hrvatska je na visokom sedmom mjestu s udjelom OIE od 31 posto, što je gotovo upola više od EU prosjeka koji iznosi 22,1 posto.

Kada smo bili zemlja u razvoju, vlast nas je učila da budemo ponosni na činjenicu da smo zemlja u razvoju, da smo jači od nerazvijenih zemalja. U ta vremena, a to je bilo prije samo četrdesetak godina, nikome nije padalo na pamet ni pomišljati, a kamoli obećati da ćemo ikada ući u društvo gospodarski najnaprednijih zemalja, poput SAD-a, Njemačke i Japana.

“Truli Zapad”

Države koje je komunistička vlast nekada nazivala „trulim Zapadom” i zemljama iskrivljenih vrijednosti u kojima se novac cijeni više od bratstva i jedinstva i zajedništva u siromaštvu, ubrzo nakon raspada komunizma postale su nam uzor, ali nikada nikome, ni prije, ni poslije nije padalo na pamet na glas izgovoriti da ćemo u samo 30-ak godina samostalnosti ući u skupinu naprednih gospodarstava.

Istovremeno, samo su se rijetki građani te države usudili sanjati da će im njemačka marka, subverzivni simbol napretka i stabilnosti, jednoga dana biti valuta.

Jugoslavija je, zahvaljujući srpskoj agresiji, nestala u krvi i plamenu, no Hrvatska je nakon pobjede u ratu uspjela pobijediti i u miru.

Ipak, najnovija MMF-ova ocjena da Lijepa naša pripada najvišoj kategoriji, onoj naziva “napredno gospodarstvo”, pogotovo nakon ulaska u šengensku i eurozonu, ne samo da ne izaziva euforiju, nego čak niti elementarnu medijsku pažnju.

Je li nas to Plenkovićeva vlada u ovih sedam godina toliko razmazila da nam je sve to postalo normalno ili smo postali toliko kontaminirani negativnim ozračjem da ovakve vijesti više ne mogu doprijeti do ljudi, pa se više niti ne možemo ili ne znamo veseliti vlastitim uspjesima?