Hoće li Vladina potpora nadoknaditi štetu pretrpljenu zbog pomora pčela?

Slavonija, Međimurje, dio Bjelovarsko-bilogorske županije područja su na kojima se proljetos dogodio masovni pomor pčela. Na daruvarskom području pčelari su ostali bez oko 500 košnica, a njihove su zajednice ugibale na mučan način dok su sami pčelari mogli samo bespomoćno gledati.

-Mlade pčele koje su ostale žive se truju. U košnici je hrpa mrtvih pčela i po njima ove žive hodaju potpuno dezorijentirano. Hodaju u krug i ne znaju što rade. Muče se. Jadno i bijedno – upravo nam je tako u travnju stanje u košnicama opisao grubišnopoljski pčelar Miroslav Ahac koji je gotovo preko noći ostao bez 50 od ukupno oko 350 košnica.

Šokiralo je to pčelare jer ni oni s višedesetljetnim pčelarskim stažem tako nešto nisu doživjeli, a ove godine jesu i to zbog tuđe neodgovornosti. Analiza Državnog inspektorata je potvrdila da je do pomora došlo zbog korištenja nedozvoljenog, neregistriranog sredstva za zaštitu bilja na uljanoj repici. Godinama im je tako propala, za najjaču pašu, onu bagrema, neki nisu imali uopće pčela, neki su imali manje, one koje su i preživjele trovanje su oslabljene, a to je scenarij koji se posljednjih godina ponavlja. Zbog čega nije jasno ni predsjedniku Hrvatskog pčelarskog saveza.

-Moram priznati da mi to nije jasno. Dok nismo imali tako stroge zakonske propise, dok su bila dozvoljena sredstva otrovna za pčele s neonikotinoidima i nismo imali edukacije poljoprivrednika, nismo imali trovanja kakva smo imali danas. Trovanja prouzročuje uglavnom ratar tretiranjem na uljanoj repici bilo nedozvoljenim sredstvima ili u vrijeme kada ono nije dozvoljeno – čudi se Dražen Kocet.

Rješenje vidi u edukaciji i boljoj komunikaciji pčelara s ostalim poljoprivrednicima, ali ako to ne pomaže tada je jedini lijek udarac po džepu.

-Nisam pobornik velikih kazni, ali ako na lijep način ne uspijemo doći do rješenja tada treba drastično povećati kazne da poljoprivrednici shvate da to tako više ne mogu raditi – ističe čelni čovjek Hrvatskog pčelarskog saveza.

Kocet smatra da bi pčelarima pretrpljenu štetu nadoknaditi trebali oni koji su i uzrokovali trovanje pčela, ali sada pomaže država. Ministarstvo poljoprivrede je ove godine za pokriće dijela izgubljene dobiti od prodaje pčelinjih proizvoda osiguralo 150 tisuća eura. Pravo imaju pčelari koji su prvog srpnja upisani i ažurirani u Evidenciji za 2023. godinu te kod kojih je pomor pčela potvrdio Državni inspektorat, a potpora po zajednici iznosi 130 eura. Svaka pomoć je dobrodošla, ali to ne može nadoknaditi gubitak, kažu pčelari.

-Sigurno je da će ta potpora ublažiti nastalu štetu, bolje da naši pčelari dobiju išta nego ništa, ali tih 130 eura po košnici, tisuću kuna to nije dovoljno. Tolika je vrijednost jedne pčelinje zajednice – navodi predsjednik Pčelarske udruge Bagrem Daruvar Dalibor Jareš.

Šteta je veća, a posljedice dugotrajnije.

-Ova godina je izgubljena, nije bilo prinosa kod tih zajednica. To definitivno nije dovoljno za štetu koja je nastala, a koja je zaista velika – kaže Jareš.

Pčelari koji imaju pravo na nadoknadu dijela štete zahtjev trebaju podnijeti do 26. kolovoza. Šteta nastala pomorom pčela je međutim daleko veća od one prijavljene.

-Koliko divljih oprašivača je pobijeno s tim sredstvima za zaštitu bilja i insekticidima nećemo nikada saznati, a tu je šteta nemjerljiva – upozorava Kocet.

Masovni pomor pčela je višestruki problem jer osim što pčelarima stvara velike gubitke ne samo zbog gubitka pčela nego i zbog propale dobiti zbog nemogućnosti proizvodnje i prodaje pčelinjih proizvoda, ono i ugrožava uspješno oprašivanje usjeva, a to se ne može nadomjestiti.

Ovaj je tekst sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.