Najesen kreće izgradnja zgrade Državnog arhiva u Bjelovaru, evo kako će izgledati

Državni arhiv u Bjelovaru napokon će dobiti vlastiti prostor, a danas je predstavljen i sam projekt izgradnje. Riječ je o zgradi suvremenog izgleda koje će se prostirati na 2142 četvorna metra, a moći će primiti 12 kilometara arhivske građe. Bit će smještena u samom središtu Bjelovara, odnosno na današnjem parkiralištu između bjelovarskog kina i zgrade Državnog arhiva u Bjelovaru s kojom će biti i povezana. Kako je pojasnio gradonačelnik Dario Hrebak, izgradnja nove zgrade trebala bi započeti već u rujnu, a samoj izgradnji prethodi postupak javne nabave kojim će biti izabrani izvođači radova.

– Ovaj tjedan kreće javna nabava za izvođače radova. Na internetskoj stranici Državnog arhiva u Bjelovaru i elektroničkom oglasniku javne nabave će biti objavljeno savjetovanje za zainteresiranim gospodarskim subjektima koje traje pet dana. Nakon toga će se objaviti početak javne nabave, a javno otvaranje ponuda bi moglo biti krajem kolovoza. Vjerujem da ćemo tada imati izvođača radova, a ako ne bude žalbi, vjerujem da će se krajem rujna početi graditi nova zgrada Državnog arhiva u Bjelovaru. Rok za završetak radova je 24 mjeseca od potpisa ugovora tako da ćemo 2025. godine imati novi Državni arhiv u Bjelovaru, a time ćemo riješiti problem koji postoji već 20 godina – pojasnio je Hrebak naglasivši kako je novac za izgradnju osiguran. Naime, Grad Bjelovar je izradio projektnu dokumentaciju te je dao zemljište, a 4,2 milijuna eura vrijedan projekt će se financirati u stopostotnom iznosu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Skorašnju izgradnju s nestrpljenjem iščekuje i ravnateljica Državnog arhiva u Bjelovaru Martina Krivić Lekić koja je prilikom današnjeg predstavljanja projekta istaknula kako se problem smještaja građe Državnog arhiva u Bjelovaru vuče se još od početka 60-ih godina, a kulminirao je 2010. godine kada su postali beskućnici.

– Državni arhiv u Bjelovaru ima nadzor nad svim pismohranama na području Bjelovarsko bilogorske te dijelu Koprivničko-križevačke i dijelovima Zagrebačke županije. Sve to gradivo planiramo smjestiti u novu zgradu arhiva. Ona je sada djelomično i na terenu budući da je naš trenutni kapacitet tek četiri dužna kilometra. U novoj zgradi ćemo imati čak 12 kilometara spremišnog prostora, kao i namjenski prostor za čuvanje mikrooblika, a imamo i pripreme za digitalizaciju. S ovom izgradnjom zgrade bit će osiguran prostor za sljedećih 40 do 50 godina – naglasila je Krivić Lekić.

Arhitekti iz M Plana Ana Rašan i Zvonimir Ferenčak predstavili su projekt prema kojem će dio prizemlja biti otvoren za javnost budući da će u njemu biti smještena čitaonica koja će primati stranke i istraživače, dok će na katovima biti smješten spremišni prostor u kojem će se čuvati arhivska građa.