Zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji, hrvatski građani danas bolje žive

Kad su se prije četiri godine u čitavoj Europskoj uniji održavali izbori za Europski parlament, jedno je istraživanje pokazalo kako je euroskepticizam u Hrvatskoj izraženiji nego u većini drugih europskih zemalja. Polovina stanovništva krajem veljače i početkom ožujka te 2019. nije imala pojma da se u svibnju uopće održavaju izbori, a jednako toliko je poručilo kako na njih uopće neće izaći. U konačnici, rezultat je bio još gori jer je u proljeće na birališta izašlo samo 29,85 posto birača. Četiri godine ranije izlaznost je bila još niža, iznosila je 25,24 posto, a 2007. samo 20,84 posto.

Iako je u vrijeme održavanja posljednjih izbora za EU parlament Hrvatska već bila članicom Unije šest godina, gospodarski oporavak tek je ubrzavao, a tek koju godinu ranije započelo je ozbiljnije korištenje novca iz europskih fondova i planiranje velikih projekata. Za realizaciju mnogih od njih bile su potrebne godine pa je krajnji rezultat postao opipljiv relativno nedavno. Poput realizacije najvećeg europskog projekta u Hrvatskoj, izgradnje Pelješkog mosta, koji je nakon godina natezanja i odugovlačenja kraju odlučila privesti prva Vlada Andreja Plenkovića. Od pripreme dokumentacije 2016., preko potpisivanja ugovora o izgradnji 2017., do konačnog završetka izgradnje prošlo je sedam punih godina.

Lanjsko ponovno povezivanje hrvatskog kopna na krajnjem jugu nakon 300 godina, samo je jedan od vidljivih primjera da Hrvatska itekako ima koristi od članstva u Europskoj uniji. Ako ste nedavno putovali u neku od zemalja EU, vjerojatno vas više nisu zaustavljali na granici, niti ste morali gubiti vrijeme na odlazak u mjenjačnicu ili banku, s obzirom da smo početkom ove godine ušli u šengen i uveli euro. Zbog članstva u EU danas jednostavnije putujemo Europom, brže dolazimo do posla u drugim članicama Unije.

Zahvaljujući članstvu u EU, hrvatsko gospodarstvo se razvija i raste. U kojoj mjeri, najbolje ilustriraju podaci Hrvatske gospodarske komore, izneseni na nedavnoj konferenciji „Internacionalizacija: Novo gospodarsko okruženje – nove prilike“. U prvom „europskom“ desetljeću, hrvatski izvoz usluga porastao je 128 posto, a ukupni izvoz 150 posto. Da je za to „kriva“ upravo EU, potvrđuje činjenica da 70 posto svojih roba i usluga Hrvatska izvozi upravo u druge članice Unije, no dobra vijest je da raste i izvoz u treće zemlje. Okupljeni na spomenutoj konferenciji složili su se kako je upravo izvoz ključan za održivi razvoj gospodarstva koji pak jamči viši standard svih građana. A on se očituje i na druge načine – prvenstveno kroz rast plaća, mirovina, zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti. Svemu tome hrvatski građani svjedoče posljednjih nekoliko godina.

Drugim riječima, članstvo u Europskoj uniji za Hrvatsku je otvorilo neke nove perspektive, zahvaljujući kojima hrvatski građani danas žive puno bolje nego prije deset godina. I prije četiri godine živjeli su bolje nego 2013. No danas je taj rast standarda puno očitiji. I upravo to je najbolji protuargument europskepticima kojih, doduše, u Hrvatskoj ima i danas. No, za vjerovati je kako ih je ipak malo manje nego 2019. ili 2015. godine. Koliko točno, trebali bismo doznati već iduće godine, nakon još jednih izbora za Europski parlament. Za vjerovati je i kako će, s obzirom na sve navedeno, i izlaznost građana na te izbore bar malo porasti.